Put ka čistom zraku neće biti lak i zahtijevat će mnogo resursa, te je apsolutno neophodno da države regije budu saradnici u rješavanju  problema.

Dobar kvalitet zraka je jedan od uslova za ulazak u EU, a svaki vid podrške je značajan i omogućio bi da stanemo na put daljnjem razvoju zagađenja – smatra Uroš Aleksić, student medicine i osnivač web sitea vazduh.info.

Naglasio je u razgovoru za Fenu da je cilj zapravo da se čist zrak podrazumijeva i da se o tome ne razmišlja.

Aleksić je pojasnio da je zagađenje zraka prvenstveno uzrokovano većim brojem motornih vozila, rastom industrije, radom termoelektrana, toplanama, a posebno u zimskom periodu zagađenju značajno doprinose i individualna ložišta (ugalj kao najgora vrsta čvrstog goriva),

Kaže da ne bi trebalo zanemariti i pojavu šumskih požara, paljenje njiva, sve masovniju sječu šuma, kao i paljenje divljih deponija što je pogotovo opasno ukoliko se tu nalaze i stari uređaji, što zapravo i jeste slučaj.

Sve nabrojano, ističe on, emituje zagađujuće čestice i druge opasne materije direktno u zrak.

Određene regije Balkana su sklone anticiklonu, povećanom zračnom pritisku, što uslovljava pojavu magle, a zagađen zrak dovodi do formiranja smoga, usljed međusobne interakcije opasnih materija (gasova i hemijskih isparenja) i PM čestica.

– Praktično što racionalnije iskorištavamo energiju, to je zagađenje manje. Najbolje rješenje problema zagađenja zraka jeste eliminisanje uzročnika – naglasio je Aleksić.

Naveo je i da najnoviji izvještaj Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije govori da među uzrocima aerozagađenja dominantan udio od 57 posto dolazi od toplana snage manje od 50 megavata i individualnih ložišta, dakle kao posljedica grijanja.

Smatra da bi neophodno bilo da toplane pređu na druge energente poput gasa ili biomase, što bi imalo kako ekološki, tako i ekonomski efekt ukoliko uzmemo u obzir visoku cijenu smanjenja zagađenja zraka.

– Grijanje većine domaćinstava na gas bi bilo idealno, ali korištenje peleta je dopustivo, ne i idealno. Trebalo bi smanjiti ili pak prekinuti upotrebu peći na ugalj i drva. Istisnuti rad termoelektrana postepenom izgradnjom hidroelektrana, solarnih elektrana i vjetroelektrana – navodi Aleksić.

Kontrola industrijskih postrojenja koja ispuštaju dim ili isparenja u atmosferu je jako bitna, iako neki to zanemaruju.

Problem zagađenog zraka u državama EU nije u potpunosti riješen, ali u izvjesnoj mjeri je poboljšan. Nekoliko italijanskih gradova zabranilo je kretanje svih vozila sa EURO 5 ili nižim oznakama motora kako bi se smanjila zagađenost zraka. Pored toga, zabranjena je i upotreba kamina i peći na drva i pelet i u javnim i u privatnim zgradama.

Termoelektrane na fosilna goriva u državama zapadnog Balkana, kojih ima samo 16, zagađuju približno jednako, kao i 250 termoelektrana koje se nalaze u EU.

Cilj država EU jeste da do 2030. godine ne koriste postrojenja na ugalj, što bi i zemlje regije trebalo da prate izgradnjom ekoloških elektrana. Mnoge države investiraju u pošumljavanje, koje pored čistog zraka omogućava i globalne pozitivne klimatske efekte.

Svaka država bi trebalo da razvija svoju strategiju koja se odnosi na nivo cijele države, ali i na određene – problematične dijelove, kao na primjer industrijske zone.

Sve države članice imaju svoje strategije i rade aktivno na kontroli kvaliteta zraka, počev od edukacije stanovništva, pa do uređenja propisa, što se ogleda kroz pobolšjanje zraka i smanjenje zagađenja.

– Ono što svako od nas može da uradi jeste da promijeni svoje navike i promisli prije svakog postupka da li je zapravo neophodan. Biće dobro ako bismo se potrudili da biramo zelenije alternative i samim tim ostavimo pozitivan uticaj na životnu sredinu – zaključio je Uroš Aleksić, student medicine i osnivač sitea Vazduh.info.

( FENA)