Bosna i Hercegovina, prema oštroj kritici iz Sarajeva, dobila je ministra vanjskih poslova po mjeri Zagreba, a njegovo ime je Elmedin Dino Konaković. Autor teksta tvrdi da je Konaković postao ključni “bošnjački alibi” i “zagrebačka politička cvjećka” u trouglu HDZ – SNSD – Zagreb, koji ne samo da ne brani suverenitet BiH, već aktivno relativizira poniženja i diplomatski disciplinira vlastite kolege, piše Dragan Bursać za Plenum.ba
Rasprava koja se vodi u javnosti usmjerena je na ponašanje šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića, za kojeg se navodi da ne staje u zaštitu državnog ministra odbrane, već u zaštitu Željane Zovko, te da “pravda nelegalni Plenkovićev ulazak u BiH”.
“Postoji jedna vrsta političara koju susjedne države ne moraju osvajati, pritiskati, ucjenjivati, kupovati niti lomiti. Takvi dolaze sami. S osmijehom. S buketom usiljenog razumijevanja. S retorikom ‘realnosti’. S pokornošću i submisivnošću upakovanom u diplomatiju”, navodi se u tekstu.
Za Hrvatsku, takav političar danas ima ime i prezime: Elmedin Dino Konaković.
Autor tvrdi da je Konaković idealan ministar za Hrvatsku jer “relativizira neotvorene granične prijelaze, opravdava demonstraciju sile nad suverenitetom BiH, prešućuje političke uvrede, štiti interese HDZ-a BiH i Zagreba, i istovremeno disciplinira vlastite kolege”.
“Zato Dino Konaković nije samo ministar BiH. On je kladična zagrebačka politička cvjećka – uredno aranžirana, zalijevana komplimentima, postavljena tačno tamo gdje treba”, oštro je kritikovano.
Kapitulacija s osmijehom
Kada premijer Hrvatske Andrej Plenković ulazi u Bosnu i Hercegovinu preko službeno neotvorenog graničnog prijelaza, to nije tehnički propust, već “politička poruka. Demonstracija nadmoći. Poruka da su granice BiH fleksibilne kad Zagreb odluči da jesu”.
U svakoj ozbiljnoj državi, ministar vanjskih poslova bi ustao i reagovao, ali Konaković je “objasnio zašto to nije problem”. I to usred Zagreba.
“Tu se diplomacija pretvara u servis druge države. Ne države koju predstavlja, nego države pred kojom se pravda. Kada ministar BiH stane u defanzivu pred stranim premijerom i kaže da ‘nije prekršen zakon’, on ne brani zakon – on relativizira državu”, naglašava autor.
Konakovićevi hvalospjevi Plenkoviću, govor o “evropskom putu BiH” i “hrvatskoj podršci”, zvuče groteskno kada se stave pored činjenica koje je pažljivo “prešutio”.
“Prešutio je da Hrvatska nije uvela sankcije Miloradu Dodiku. Prešutio je da Dodik slobodno prolazi kroz Hrvatsku. Prešutio je da se Dodika u Banjoj Luci oslovljava sa ‘predsjedniče’ – uz prisustvo najviših zvaničnika HDZ-a i Hrvatske”, navodi se u tekstu.
Ovo prešućivanje nije slučajno, već je politika. “Jer danas imamo jasan politički trougao: HDZ BiH – SNSD – Zagreb, a Dino Konaković u tom trouglu ne stoji nasuprot. On sa Trojkom stoji unutra. Kao bošnjački alibi. Kao smokvin list”, tvrdi autor.
Ministar kojeg Hrvatska sanja
Kritika se nastavlja i zbog unutrašnjih odnosa. Kada ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže nešto što Zagreb ne voli, Dino Konaković “ne staje u zaštitu državnog ministra. On staje u zaštitu Željane Zovko”. Kada se bošnjačka djeca segregiraju u Stocu, “Konaković šuti”. Kada se relativizira agresija, udruženi zločinački poduhvat i presude Haškog tribunala – “Konaković diplomatski balansira”.
“Za HDZ, Dino Konaković je savršen partner. Nije tvrd. Nije neugodan. Ne otvara teške teme. Ne pominje Karađorđevo i Dodik-Čovićevo bratstvo. Ne insistira na presudama. Ne govori o agresiji. Govori o ‘saradnji'”, kaže autor.
Za Bosnu i Hercegovinu, Konaković je ministar “čije ćemo posljedice ministrovanja tek osjetiti”. Destrukcija države se dešava “potiho. U konferencijskim salama. Na panelima. U rečenicama koje ne izgovaraju ono što bi morale”.
“Dok Sarajevo drijema, u Banjoj Luci se Dodik oslovljava kao predsjednik. Dok Sarajevo drijema, Zagreb ulazi gdje hoće. Dok Sarajevo drijema, crtaju se mape”, piše u tekstu.
Konaković “asistira” kao nešto “mnogo opasnije: kao političar koji vjeruje da se država može braniti tako što se ne zamjerate onima koji je rasturaju”.
“Zagrebačka cvjećka lijepo izgleda. Ali cvijeće ne štiti kuću kad dođe oluja”, zaključuje.
(24sata.info)
