“Ovo će biti egipatski plan koji će usvojiti i podržati Arapi”, rekao je zvaničnik. “To je ono na čemu je Trump pristao.”
Egipatski zvaničnik, koji je za MEE govorio pod uvjetom anonimnosti u utorak, rekao je da je posjeta kralja Abdullaha II Jordanskog Washingtonu bila ključna u uvjeravanju Trumpa da odustane od svog plana da isprazni Gazu od Palestinaca. Kairo i druge arapske zemlje smatrale su ishod Abdullahovog sastanka pobjedom.
“Zatvoreni sastanak bio je vrlo dobar”, rekao je egipatski zvaničnik za MEE.
Kralj Abdullah nije javno suprotstavio Trumpu njegovom prijedlogu da ‘preuzme’ Pojas Gaze, ali je egipatski zvaničnik rekao da je kralj privatno upozorio Trumpa da će njegov plan izazvati “islamistički ekstremizam” i dovesti do sloma proameričkih vlada širom regije. Trump se pokazao kao “pažljiv i suosjećajan”, dodao je zvaničnik.
Egipatski zvaničnik je za MEE rekao da sukobi neće biti potrebni prema njihovom planu te da je Hamas pristao da se povuče u korist nove palestinske vlade koja neće uključivati visoke zvaničnike Palestinske vlasti (PA) sa Zapadne obale, prenosi Radiosarajevo.
Associated Press je u utorak izvijestio da egipatski plan neće uključivati Hamas niti Palestinsku vlast. Izvještaj je naveo da bi plan uključivao policijsku snagu sastavljenu od palestinskih policajaca koji su ostali u Gazi nakon 2007. godine, kada je Hamas pobijedio na parlamentarnim izborima i preuzeo kontrolu nad enklavom.
MEE je izvijestio u maju da je Hamas bio spreman pokazati ‘fleksibilnost’ u vezi s budućom vladavinom Gaze, navodeći da je njihov uvjet da o sudbini Gaze odluče druge palestinske frakcije, a ne SAD ili Izrael.
Međutim, pravi izazov leži u detaljima o tome ko će održavati sigurnosnu kontrolu unutar Pojasa Gaze. Na primjer, libanski građanski rat okončan je 1990. godine novom vladom, ali je Hezbollah zadržao svoje oružje i djelovao kao oružana snaga izvan države.
Egipatski zvaničnik rekao je za MEE da je Cairoov prijedlog osmišljen kako bi se spriječila slična situacija, osiguravajući da zaljevske zemlje imaju ulogu ‘na terenu u Pojasu Gaze’ kroz investicije u obnovu.
Obnova Gaze i okupirane Zapadne Obale zahtijevat će više od 50 milijardi dolara, prema zajedničkoj procjeni Ujedinjenih naroda, Europske unije i Svjetske banke, koja je objavljena u utorak.
Za prve tri godine bit će potrebno najmanje 20 milijardi dolara.
(24sata.info)
