Američki dolar zabilježio je najslabiji početak godine od 1973. godine, a razlog za to su politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, sve veća zabrinutost zbog javnog duga te pritisak na nezavisnost Federalnih rezervi (Fed), piše Financial Times.
Prema dostupnim podacima, Dolar indeks (U.S. Dollar Index) pao je za 10 posto u prvih šest mjeseci 2025. godine, što je najgori rezultat još od ukidanja Bretton Woodskog sistema, koji je dolar vezivao za zlatnu podlogu, piše Index.hr.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada Senat priprema usvajanje Trumpovog poreznog paketa pod nazivom “One Big Beautiful Bill Act”, koji uključuje poreske olakšice, ali i bilionski rast budžetskog deficita u narednoj deceniji – što dodatno pritišće američku valutu.
Neuredna trgovinska politika
Uobičajeno, uvozne carine jačaju valutu, ali Trumpova nepredvidiva trgovinska strategija, uz rastući javni dug i pritiske na Fed da snizi kamatne stope, imala je suprotan efekat – dolar slabi.
U aprilu je Trump izazvao haos u globalnom trgovinskom sistemu uvođenjem takozvanih „recipročnih carina“, prilagođenih svakoj zemlji pojedinačno, uz obrazloženje da SAD trpi nepravedne prepreke u svjetskoj trgovini.
Zbog tržišnih potresa i straha od recesije, Trump je privremeno pauzirao primjenu carina na 90 dana kako bi dao prostora za pregovore. Rok nije fiksan i zavisi od napretka pregovora. Međutim, razgovori s različitim državama često iznenada propadnu – na primjer, Trump je prekinuo pregovore s Kanadom zbog njihovog zakona o digitalnim uslugama, koji je Ottawa zatim povukla.
Politička taktika
Trumpovi saveznici tvrde da se radi o namjernoj strategiji pritiska i destabilizacije, koja mu služi kao pregovaračka taktika.
Jedan od ciljeva Trumpove politike “America First” jeste zaštita domaće proizvodnje, kojoj slabiji dolar ide u prilog. Međutim, efekat bi mogao biti poništen kontramjerama drugih zemalja.
Pad vrijednosti dolara – kao svjetske rezervne valute – ima i globalne posljedice: multinacionalne kompanije koje posluju u SAD-u sada imaju manju zaradu kada je konvertuju u svoje valute.
Pritisak na Federalne rezerve
Još jedan ključni faktor slabljenja dolara je Trumpovo nekonvencionalno ponašanje prema monetarnoj politici, uključujući direktan pritisak na nezavisnost Fed-a.
Trump je otvoreno kritikovao predsjednika Fed-a Jeromea Powella, nazivajući ga “glupim” i “tvrdoglavim”, uz tvrdnje da visoke kamatne stope koštaju SAD milijarde dolara.
Trenutna ključna kamatna stopa Fed-a iznosi između 4,25 i 4,50 posto, dok Trump traži da se ona smanji za čak tri procentna poena.
Niže kamatne stope bi, međutim, dodatno oslabile dolar, iako Fed zasad odgađa njihovo smanjenje jer želi vidjeti da li će carine ponovo podstaći inflaciju, koja je posljednjih mjeseci bila u opadanju.
Strah od inflacije
„Zasad smo u poziciji da možemo čekati i posmatrati kako će se ekonomija razvijati prije nego što promijenimo svoju politiku“, rekao je Powell 24. juna pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma.
„Inflacija izazvana carinama će se vjerovatno pojačati“, dodao je. „Ne znamo koliki dio toga će pasti na potrošače. Moramo sačekati i vidjeti.“
Powell je priznao da inflacija možda neće porasti onoliko koliko se očekivalo, što bi moglo ubrzati smanjenje kamatnih stopa. Takođe je rekao da bi nagli porast nezaposlenosti mogao natjerati Fed na bržu reakciju.
„Ako inflacija ne bude tako jaka kao što mislimo, to bi značilo da treba ranije sniziti kamate“, rekao je. No, kada su ga pitali da li bi se to moglo desiti već u julu, odbio je da odgovori.
(24sata.info)
