“Republika Srpska nikada ne smije da prihvati da bude dio NATO saveza. Sutra imamo proširenu sjednicu Vlade Republike Srpske i tražićemo da se uključimo u vojni i sigurnosni sporazum sa Srbijom i Mađarskom. Mi na to imamo pravo”, kazao je Dodik 4. aprila u Banjoj Luci.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnosti za vođenje vanjske i vojne politike, za šta su nadležne isključivo institucije BiH.
Prema Ustavu BiH, svaki entitet može također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
Također, entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren “izravnim vezama Mađarske i entiteta RS”, kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu europske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, s članovima obitelji i vrhom entitetske vlasti na “crnoj listi” SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Općoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS-a, te glasala protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.
Osim toga, Dodik je istakao da RS održava “odličnu saradnju” i sa Izraelom i Azerbejdžanom, ne precizirajući u kojem kontekstu, prenosi Slobodna Evropa.
(24sata.info)
