U bh. ekonomiji u posljednje vrijeme su primjetni određeni trendovi koji su nastavljeni i čak intenzivirani u ovoj godini, a očekuje se da će se produžiti i u 2025.
U fokusu su, između ostalog, zelene i digitalna tranzicija, izgradnja autoputeva te razvoj namjenske industrije, koji će biti pokretači razvoja i u godini koja dolazi.
Najznačajnija stvar koja se mijenja u narednoj godini jeste minimalna plata, koja će od 1. janara biti 1.000 KM, prema iznenandnoj odluci Vlade FBiH. To bi moglo dovesti do velikog broja otkaza, barem prema prvim najavama poslodavaca.
Bez obzira na to, ovo će biti godina velikih investicija i transformacije bh. privrede. BiznisInfo.ba je izdvojio glavne trendove koji će se nastaviti i oblikovati stanje u bh. ekonomiji u 2025. godini.
Izgradnja autoputa kao motor razvoja
U godini koja je na izmaku intenzivirana je izgradnja autoputa, naročito u Federaciji BiH. Aktivno se gradi na skoro cijelom potezu od Zenice do Tešnja, a otvoren je kolosalni most Hercegovina kod Počitelja.
Osim toga, „opasno“ se zahuktava gradnja južno od Mostara, gdje se u 2025. godini očekuju masovni radovi na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj i Tunel Kvanj – Buna. Također, prema najavama, ove godine trebala bi krenuti i gradnja tunel Prenj između Konjica i Mostara, najkompleksnijeg objekta na cijelom Koridoru 5C u BiH.
Sve skupa, jasno je da će 2025. biti godina velikih radova na izgradnji autoputa, što će za sobom vući i mnoge druge industrije, poput proizvodnje građevinskih materijala, gdje BiH ima dosta dobrih fabrika koje će raditi punom parom.
Razvoj namjenske industrije
U ovoj godini došlo je do velikoj skoka u razvoju namjenske, odnosno vojne industrije u BiH.
Za 11 mjeseci ove godine izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine iznosio je nešto više od 377 miliona KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH. To znači da će, kada se dodaju podaci za decembar, izvoz ovih proizvoda prvi put premašiti iznos od 400 miliona maraka. To je oko dvostruko više nego prije tri godine.
Osim toga, ove godine je i američki kapital snažno ušao u bh. namjensku industriju kroz kompanije Pretis i Binas. Ove dvije firme su među liderima sektora, uz Igman Konjic, UNIS Ginex, goraždanski PTG i novotravnički BNT-TMiH.
Uz brojne realizovane i započete investicije, postojeće ugovore i saradnju s moćnim partnerima, te povoljnu situaciju na svjetskom tržištu, u 2025. godini se očekuje još snažnija ekspanzija vojne industrije.
Milijarde maraka za zelenu tranziciju
Godina 2025. bit će jedna od prelomnih kada je riječ o zelenoj tranziciji u BiH. Samo Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine investirati preko 2,1 milijadu KM u nove projekte, uglavnom ekološki prihvatljiva postrojenja za proizvodnju električne energije.
Paralelno niče veliki broj solarnih elektrana i vjetroparkova iza kojih stoje privatni investitori.
Osim toga, i mnoge druge kompanije uključile su se u zelenu tranziciju te aktivno rade na smanjenju svog karbonskog otiska kroz projekte energetske efikasnosti i vlastitu proizvodnju čiste energije. Veliki izvoznici na to su primorani jer će im izvoz u EU uskoro biti znatno otežan ako ne zadovolje ove kriterije.
Također, pojedine banke u BiH već su kreirale posebne linije kredita samo za “zelene” projekte što će dodatno podstaknuti investicije na tom planu.
Istovremeno, sve više fizičkih lica, odnosno građana, odlučuje se postaviti solare kao izvor energije za svoje domaćinstvo.
Rast maloprodajnog tržišta
Jedan od osnovnih trendova u bh. ekonomiji u posljednjih nekoliko godina jeste rast maloprodajnog tržišta. Gotovo svi veliki domaći trgovački lanci su u ekspanziji te se gotovo na svakom ćošku grade novi tržni centri i supermarketi.
Osim toga, i njemački Lidl nastavlja s izgradnjom objekata širom BiH dok se priprema za ulazak na naše tržište. Ipak, prema našim informacijama, Lidl ni u 2025. neće otvoriti svoje radnje u BiH.
U svakom slučaju, i u ovom sektoru u ovoj godini se očekuju investicije vrijedne stotine miliona maraka u izgradnji novih prodajnih objekata i distributivnih centara čitavog niza kompanija.
Rast dobiti bankarskog sektora
Još jedan trend u bh. ekonomiji koji treba istaknuti jeste rast prihoda i dobiti bankarskog sektora.
Banke sa sjedištem u Federaciji BiH u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile su neto zaradu od 494,8 miliona maraka. Poređenja radi, na nivou bankarskog sektora u FBiH za prvih devet mjeseci prošle godine dobit je iznosila 432,7 miliona KM, što je, pak, bilo za 137,6 miliona KM više u odnosu na isti period 2022 godine.
Bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je za devet mjeseci ove godine neto dobit od 197 miliona maraka, što je za 34 posto više u odnosu na isti period lani. Treba reći da je riječ o širem, regionalnom pa i globalnom trendu rasta dobiti banaka, te da BiH tu nije izuzetak.
Ono što je za građane i privredu važno jeste da zasad nema rasta kamatnih stopa na kredite, te da su sve banke stabilne, likvidne i dobro kapitalizovane. Rast profitabilnosti će se vjerovatno i dalje nastaviti, a nedavno smo pisali o tome zbog čega je došlo do ovog rasta.
Razvoj tržišta kapitala
Za razliku od prethodnih, ovaj trend nije toliko vidljiv a možda ni interesantan široj javnosti. No, tržište kapitala uveliko se budi. U ovoj godini tržište kapitala najviše su koristili entiteti kako bi prikupljali novac za održavanje likvidnosti budžeta. Federacija se na taj način zadužila oko 700 miliona KM, a sličan iznos prikupio je i RS.
No, postoje primjeri uspješnih emisija i privatnih investitora. Podsjetimo da je ASA Finance ljetos uspješno realizovala emisiju korporativnih obveznica u iznosu od 30 miliona KM, i to rekordnom roku. To ukazuje na rastuću potražnju za novim modelima ulaganja na tržištu kapitala Federacije Bosne i Hercegovine. Saznajemo da se pripremaju još neki slični, i čak mnogo veći poduhvati.
Također, s druge strane, odnosno sa strane investitora, također se pojavljuju novi igrači. Najčešći kupci obveznica inače su finansijske institucije poput banaka. No, ono što je zanimljivo jeste da su u posljednje vrijeme u kupovinu obveznica uključila i javna i privatna preduzeća u FBiH.
Rast minimalne plate i masovni otkazi
Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku da će minimalna plata za narednu godinu biti 1.000 KM. Kada se to zbroji sa toplim obrokom, prevozom i drugim neoporezivim naknadama minimalna primanja u FBiH će biti i veća od najavljivanih 1.200 KM.
Poslodavci najavljuju da će ovo izazvati probleme za veliki broj kompanija koje neće moći isplaćivati tolike plaće, te da će doći do masovnih otkaza.
– Ne da će biti problema, već nas čeka kolaps privrede. Ovo je katastrofa. Ne bih licitirao sa ciframa, ali sasvim sam siguran da ćemo imati ogroman broj izgubljenih radnih mjesta – kazao je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Usvojena odluka znači rast plaće za 61,5 posto, sa 619 na 1.000 KM. Primjena ove odluke uzrokovat će rast troškova kompanija za oko 600 KM po radnom mjestu, jer osim predviđenog povećanja plaće za oko 400 KM u pitanju je i rast doprinosa.
Postoje procjene da bi oko 20.000 radnih mjesta moglo biti ugroženo, ali to će se znati u februaru kad počne stvarna implementacija ove odluke, piše BiznisInfo.ba.
(24sata.info)
