U današnjem brzom tempu života, prehrana se često svodi na praktičnost. Ipak, stručnjaci za ishranu stalno upozoravaju na tzv. ultra-prerađenu hranu, proizvode siromašne esencijalnim hranjivim tvarima, a prepune dodatnih šećera, natrija (soli) i nezdravih masti.
Registrirani dijetetičar Luke Corry ističe da je najgora stvar koju možemo pojesti hrana visoke kalorijske gustoće, a niske nutritivne vrijednosti. Takva hrana ne samo da doprinosi gojaznosti, nego i povećava rizik od ozbiljnih hroničnih bolesti, uključujući srčana oboljenja i dijabetes.
U nastavku donosimo tri namirnice koje bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo jesti samo u izuzetno rijetkim situacijama.
1. Zamrznuta pizza
Iako je izuzetno praktična, zamrznuta pizza je pravi primjer ultra-prerađene hrane. Zašto je problematična?
Visok sadržaj natrija (soli): Jedna porcija (često manja od cijele pizze) može premašiti polovinu preporučenog dnevnog unosa natrija. Prekomjeran unos soli direktno je povezan s visokim krvnim pritiskom.
Zasićene masti: Sir i mesne prerađevine koje se koriste u zamrznutim pizzama bogate su zasićenim mastima.
„Skriveni“ šećer: Proizvođači često dodaju šećer u tijesto i sos radi boljeg okusa i dužeg roka trajanja.
Niska nutritivna vrijednost: Iako je kalorična, ima vrlo malo vlakana, vitamina i esencijalnih minerala.
Praktični savjet: Ako ne možete odoljeti pizzi, napravite je sami,, koristite integralno brašno, domaći paradajz sos bez šećera i više povrća, a manje sira.
2. Gazirana pića
Gazirani sokovi su klasičan primjer “praznih kalorija” – daju energiju, ali nikakvu hranjivu vrijednost. Zašto su problematični?
Ogromna količina šećera: Jedna limenka sadrži sedam do deset kašičica dodatog šećera. Takav “tekući šećer” brzo ulazi u krvotok, uzrokujući nagli skok insulina.
Rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2: Lako se konzumiraju u velikim količinama jer ne daju osjećaj sitosti, što doprinosi debljanju i insulinskoj rezistenciji.
Kiselost: Visoka kiselost (često zbog fosforne kiseline) može oštetiti zubnu gleđ i dugoročno utjecati na zdravlje kostiju.
Praktični savjet: Zamijenite gazirane sokove vodom s kriškama voća, nezaslađenim čajevima ili gaziranom vodom bez šećera.
3. Mesne prerađevine (suho meso, viršle)
Prerađeno meso – suho meso, viršle – predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje. Zašto su problematične?
Visok sadržaj soli i zasićenih masti: Ovi proizvodi su osmišljeni da budu izuzetno ukusni zahvaljujući velikim koncentracijama soli i masti.
Nitriti i nitrati: Koriste se kao konzervansi, ali su povezani s povećanim rizikom od karcinoma.
Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je prerađeno meso kao karcinogen klase 1.
Prazne kalorije i aditivi: Pored soli i masti, sadrže brojne aditive, a malo vlakana i drugih važnih nutrijenata.
Praktični savjet: Ograničite prerađeno meso na minimum. Birajte svježe nemasno meso, ribu, piletinu ili puretinu. Za sendviče koristite tunu iz konzerve (ispranu od suvišne soli).
Zaključak dijetetičara Corryja
“Nijedna hrana sama po sebi neće uništiti vaše zdravlje. Bitan je cjelokupan obrazac prehrane.”
Fokus treba biti na ravnoteži i raznolikosti, cjelovite žitarice, svježe voće i povrće, nemasni proteini i zdrave masti. Hranu bogatu šećerom i solju treba tretirati kao povremeni užitak, a ne osnovu svakodnevne prehrane, prenosi Raport.
(24sata.info)
