Domaćini posjete bili su prorektor IUS-a Tarik Namas i doc. dr. Hamza Preljević, koordinator studijskog programa Političkih nauka i međunarodnih odnosa i direktor Centra za balkanske studije.
U svom pozdravnom govoru, dr. Preljević je izrazio iskrenu zahvalnost Pakistanu, prisjećajući se njegove dosljedne podrške Bosni i Hercegovini tokom i nakon rata 1990-ih.
“Pakistan, kao bratska zemlja, zauzima posebno mjesto u našim srcima. Nikada nećemo zaboraviti podršku koju ste pružili Bosni i njenim građanima u našim najtežim trenucima”, rekao je.
Moderirajući sesiju, dr. Preljević je također povukao paralele između geopolitičkih izazova s kojima se suočavaju obje zemlje, osudivši agresiju na Pakistan i ističući zajedničko iskustvo suočavanja s vanjskim pritiscima uprkos naporima da se normalizuju regionalni odnosi.
U svom izlaganju dao je kratak historijski pregled postratne putanje Bosne i Hercegovine, prisjećajući se razornog rata koji je uslijedio nakon proglašenja nezavisnosti i pristupanja Ujedinjenim nacijama 1992. godine.
Naglasio je teške zločine počinjene tokom rata i izazove koji i dalje proizlaze iz izrazito kompleksne i decentralizirane političke strukture uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom. Govoreći o vanjskopolitičkim prioritetima Bosne i Hercegovine, dr. Preljević je istakao značaj članstva u NATO-u, naglasivši da “ono pruža prijeko potrebne sigurnosne garancije u krhkom i nepredvidivom regionalnom kontekstu”.
Akademsko predstavljanje nastavljeno je nizom stručnih izlaganja profesora IUS-a, koji su ponudili dublji uvid u unutrašnje i vanjskopolitičke izazove Bosne i Hercegovine.
Prof. dr. Mirsad Karić iznio je detaljan pregled političkog i ustavnog sistema Bosne i Hercegovine, naglašavajući složenost i izazove aktuelnog institucionalnog uređenja.
Objasnio je kako je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio decentraliziranu strukturu koja se sastoji od dva entiteta, deset kantona i Brčko distrikta. Karić je ukazao na teškoće koje ovakav sistem predstavlja za efikasno upravljanje, donošenje odluka i provođenje reformi. Također je govorio o ulozi Ustavnog suda i čestim političkim blokadama izazvanim etnonacionalnim vetima, koje koče euroatlantske integracije zemlje.
Doc. dr. Mirza Ljubović fokusirao se na pitanje secesionizma i osporavane prirode prava na samoopredjeljenje unutar ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Kritički je analizirao pravne i političke implikacije secesionističke retorike, posebno one koja dolazi iz Republike Srpske.
Ljubović je istakao da takav diskurs predstavlja prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu države i potkopava duh Dejtonskog sporazuma. Također je ukazao na napetost između međunarodnih pravnih normi i domaćeg ustavnog prava prilikom tumačenja prava na samoopredjeljenje u postkonfliktnim državama.
Doc. dr. Jahja Muhasilović analizirao je širi geopolitički kontekst Zapadnog Balkana, sa posebnim fokusom na rastući utjecaj Rusije i Kine u regiji. Objasnio je kako obje sile koriste ekonomske alate, meku moć i političke narative kako bi proširile svoje prisustvo i potkopale procese zapadnih integracija. Muhasilović je naglasio da je Bosna i Hercegovina, zbog svoje unutrašnje fragmentiranosti i krhkih institucija, posebno ranjiva na strane utjecaje.
Istakao je potrebu za jačim strateškim usklađivanjem s NATO-om i EU-om kako bi se oduprlo destabilizirajućim utjecajima i očuvala stabilnost regije, te o potrebi izgradnje multivektorske vanjske politike BiH koja neminovno znači i jače odnose sa prijateljskim Pakistanom, koji se dokazao kao prijatelj naše zemlje tokom agresije na nju.
Prof. dr. Mehmed Ganić dao je pregled ekonomske situacije Bosne i Hercegovine, govoreći o njenim strukturnim slabostima, ali i o područjima s potencijalom za rast. Osvrnuo se na visoku nezaposlenost, stagnirajuće tržište rada i odljev mozgova koji utiču na dugoročni razvoj zemlje.
Ganić je ukazao i na sektore s obećavajućim izgledima, uključujući turizam, energetiku i digitalne inovacije. Naglasio je važnost jačanja ekonomske otpornosti i stvaranja uslova za održivi razvoj, posebno u svjetlu sigurnosnih i političkih neizvjesnosti u regiji.
(24sata.info)