Britanska vlada procjenjuje da manje iskusni državni službenici troše gotovo dvije trećine svog radnog vremena na rutinske zadatke koji se mogu automatizovati. Dokumenti do kojih je došao Politico otkrivaju da ministri smatraju kako bi digitalizacija javnog sektora mogla donijeti godišnje uštede u produktivnosti u iznosu od skoro 53 milijarde eura.
Ova procjena počiva na pretpostavci da su 62 posto zadataka koje obavljaju najmlađi službenici – administrativni asistenti – rutinski i stoga pogodni za automatizaciju. Metodologiju je razvilo Ministarstvo za nauku, inovacije i tehnologiju (DSIT), a do nje je Politico došao putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Projekcija dalje navodi da izvršni službenici, viši izvršni službenici i visoki izvršni službenici troše 48 posto, 43 posto, odnosno 23 posto svog vremena na rutinske zadatke. Zanimljivo je da najviši državni službenici ne posvećuju nimalo (0 posto) vremena rutinskim zadacima.
Kancelarka finansija Rachel Reeves izjavila je da vlada planira smanjiti operativne troškove državne službe za 15 posto do kraja mandata ovog parlamenta, što uključuje i planirano smanjenje od 10.000 radnih mjesta. Reeves je za BBC istakla da su ove uštede “više nego moguće” zahvaljujući napretku u tehnologiji i vještačkoj inteligenciji.
Ove projekcije, međutim, ne predviđaju tačno gdje bi se gubici radnih mjesta mogli desiti. Podjednako, teško načiniti nezavisnu procjenu šta potencijal automatizacije znači za smanjenje radne snage, s obzirom na to da se u evidencijama državne službe neke od ovih kategorija spajaju, a raspodjele poslova pretpostavljaju jednaku raspodjelu uloga.
Giles Wilkes, viši saradnik u think tanku Institute for Government, upozorava da čak i ako vještačka inteligencija preuzme dio posla u državnoj službi, to bi moglo stvoriti i nove poslove. “Ne možete jednostavno napraviti statičnu analizu, uzeti hrpu zadataka, procijeniti koliko se mogu automatizirati i tu završiti s računanjem”, rekao je Wilkes. “Često postoji neka vrsta povratnog efekta, neka vrsta stvaranja nove potražnje, što će često stvoriti dodatne probleme, dodatne slojeve upravljanja”.
“Tokom godina smo vidjeli valove i valove tehnoloških promjena, a nismo vidjeli pad administrativnih budžeta”, dodao je Wilkes.
DSIT je odbio Politicu dostaviti kompletan model korišten za izračunavanje procjene od približno 53 milijarde eura, uz obrazloženje da je “visoko složen i čini dio višestepenog procesa hostiranog u AWS-u [Amazon Web Services]”, te da bi njegovo pružanje prešlo “granice troškova i resursa” prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, prenosi Slobodna-bosna.
DSIT je saopćio da “trenutno radi na tome da učini pristupačniju verziju metodologije dostupnom kako bi podržao transparentnost i razumijevanje korištenog pristupa” te da planira u budućnosti objaviti izvorni kod modela.
Neki poslanici smatraju da je Ministarstvo za nauku, inovacije i tehnologiju – koje se obavezalo na transparentnost u jednom od svojih šest principa za reformu javnog sektora – trebalo biti otvorenije o metodologiji od samog početka, prije nego što su ministri počeli javno citirati cifru od 53 milijarde eura.
Tek nakon što je predsjednica odbora za odabir, Chi Onwurah, u aprilu pisala državnom sekretaru Peteru Kyleu tražeći potpunu analizu modeliranja, DSIT je objavio “napomenu o metodologiji” koja je otkrila da ne postoji određeni vremenski okvir za ostvarenje najavljenih ušteda, uz druga upozorenja, uključujući priznanje da nisu procijenili da li postojeća vještačka inteligencija zaista može automatizovati rutinske zadatke.
“DSIT radi odličan posao na poboljšanju vlade kroz upotrebu tehnologije, stoga je šteta što se ministri pozivaju na te cifre o uštedama”, rekao je Gavin Freeguard iz Connected by Data, koji je vodio Whitehall Monitor Instituta za Vladu.
“Još je više razočaravajuće što je trebalo provesti istrage odbora i zahtjeve za slobodan pristup informacijama kako bi se dobile bilo kakve informacije o metodologiji koja stoji iza brojki”, dodao je.
Onwurah je izjavila da nalazi FOI zahtjeva potvrđuju njenu zabrinutost zbog “upitnih pretpostavki i ekstrapolacija” iza metodologije, te je poručila da će odbor “nastaviti pritiskati ministre da budu transparentniji” kao dio svoje istrage o digitalnom centru vlade.
(24sata.info)
