U najubojitijem američkom vazdušnom napadu na Hute do sada pogođena je naftna luka Ras Isa na zapadu Jemena, pri čemu je poginulo najmanje 74 osobe, a još 102 su povrijeđene.
Nedugo nakon napada, Huti su odgovorili lansiranjem projektila prema Izraelu. Sirene su se oglasile u ranim jutarnjim satima u petak širom zemlje, a očekuje se da će ova grupa uskoro preuzeti odgovornost za napad.
Prema prvim informacijama, napad je uključivao bespilotne letjelice i protivbrodske krstareće rakete, vjerovatno usmjerene i na brodove Pete flote američke mornarice koja patrolira u Persijskom zalivu. Izraelske odbrambene snage (IDF) presrele su napad, a nema izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti.
Centcom šuti o detaljima
Centralno zapovedništvo SAD-a (Centcom) nije saopštilo koje je oružje korišteno u napadu na Ras Isu niti koliko je ciljeva pogođeno. Odsustvo informacija suprotno je praksi iz prošle godine kada je javnost redovno dobijala podatke o prirodi vazdušnih udara na Hute. Američke snage ovu tišinu vjerovatno pravdaju zaštitom operativne bezbjednosti i poslovnih interesa, ali to izaziva sumnje u transparentnost i odgovornost, što bi moglo narušiti povjerenje saveznika i domaće javnosti u opravdanost operacije.
„Američke snage preduzele su akciju kako bi eliminisale izvor goriva za Hute koje podržava Iran i uskratile im finansijska sredstva za terorističke aktivnosti“, saopštio je Centcom. Cilj napada bio je, kako navode, uništiti ekonomsku osnovu moći Huta koji po njima već decenijama destabilizuju region, prenosi Jutarnji.
Sumnja se na „oca svih bombi“
Iako Centcom ne daje konkretne podatke, na osnovu prethodnih operacija i satelitskih snimaka moguće je nagađati koja su oružja korištena. Stealth bombarderi B-2 Spirit – jedini avioni sposobni da koriste MOP bombu GBU-57 – raspoređeni su na ostrvo Diego Garcia u Indijskom okeanu prije početka operacije, što sugeriše njihovu moguću ulogu. GBU-57 je bomba teška 13,6 tona, dizajnirana za uništavanje duboko ukopanih ciljeva i može probiti do 61 metar armiranog betona – najveća je nenuklearna bomba na svijetu. Američki vojni zvaničnici je neformalno nazivaju „otac svih bombi“.
Pored nje, moguće je da su korištene i precizno navođene bombe kao što je BLU-109, namijenjene probijanju tvrdih ciljeva poput podzemnih bunkera. Te bombe teške blizu 900 kilograma mogu probiti beton debljine do dva metra i već su korištene u napadima na ciljeve Hezbollaha. U regionu trenutno djeluju i nosači aviona USS Carl Vinson i USS Harry S. Truman.
Operacija „Rough Rider“
Napad na Ras Isu dio je šire kampanje pod kodnim nazivom „Operation Rough Rider“, koja je započela 15. marta. Cilj operacije nije samo vojno slabljenje Huta, već i njihova ekonomska destabilizacija uništavanjem ključne naftne infrastrukture. Huti su pojačali napade na komercijalne brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu nakon izbijanja rata između Izraela i Gaze u oktobru 2023. godine. Ti napadi ozbiljno su poremetili globalnu trgovinu jer gotovo 15% svjetskog pomorskog saobraćaja prolazi kroz Crveno more.
Trump naređuje snažan odgovor
U posljednjem mjesecu SAD je pojačao vazdušne napade na jemenske Hute. Jedna od operacija postala je poznata javnosti nakon što je novinar The Atlantic greškom dodat u Signal grupu visokih zvaničnika. Predsjednik Trump je nedavno naredio „odlučnu i snažnu vojnu akciju“ protiv Huta i zaprijetio da će ih „potpuno uništiti“.
Uprkos gomilanju američkih snaga u regionu, analitičari procjenjuju da posljednji napadi nisu uvod u širu vojnu kampanju protiv Irana, već instrument za jačanje pregovaračke pozicije SAD-a i dio šire strategije odvraćanja iranskih posrednika. Naime, drugi krug pregovora između SAD-a i Irana o nuklearnom programu zakazan je za 19. april u Rimu.
Pregovori sa Iranom
Vazdušni napad na Ras Isu treba tumačiti kao pokušaj Vašingtona da poveća pritisak na Teheran uoči pregovora. Ova strategija dosljedna je pristupu Donalda Trumpa koji koristi vojnu silu kao sredstvo za jačanje pregovaračke pozicije. Paralelno s vojnim akcijama, pojačane su i diplomatske aktivnosti. Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je da su pregovori u „veoma kritičnoj fazi“, naglašavajući potrebu za dogovorom koji bi omogućio transparentnu i efikasnu verifikaciju iranskog nuklearnog programa.
(24sata.info)
