Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, je nakon potvrde prvostepene presude u slučaju protiv njega krenuo u spašavanje svog političkog života, a ponovo se okrenuo opoziciji iz RS-a da ga legitimizira.

Nekoliko dana nakon presude, sazvan je Glavni odbor SNSD-a a ključna odluka bila je da se pozovu stranke iz RS-a na “vladu nacionalnog jedinstva.”

Naravno, riječ je o još jednoj “igri” predsjednik RS-a, po kojima je poznat, a gdje ga trebaju spašavati oni koje je nazivao najgorim imenima i brendirao kao izdajnike u prošlosti.

Može li opozicija pronaći hrabrost da se odupre?

Prije svega, sam naziv “vlada nacionalnog jedinstva” sugeriše da se od presude jednoj osobi napravi situacija gdje je cijeli entitet u nekoj vrsti opasnosti.

Ovakve vlade se obično formiraju tokom kriznih situacija, najčešće ratova i drugih sukoba, a takav slučaj se mogao vidjeti, između ostalih, u Izraelu nakon što je 7. oktobra 2023. godine započeo sukob ove države i palestinske grupe Hamas.

Jednostavnije rečeno, na ovakvu vladu se poziva kada je jedan politički subjekt, u ovom slučaju entitet, u nekoj vrsti opasnosti, što ovdje nije slučaj.

Iako je presuđen kao predsjednik RS-a, odnosno zbog odluke koju je donio na ovoj funkciji, presuda Dodiku nije odluka protiv cijelog entiteta.

Ako bi opozicija iz RS-a nasjela na ovu igru, prihvatila bi narativ koji je apsolutno pogrešan, te legitimizirala stavove svog političkog protivnika.

Par ministarstava u zamjenu za gubitak političkog kredibiliteta

U formalnoj ponudi koju je SNSD dao svojim političkim protivnicima stoji da bi u “vladi nacionalnog jedinstva” opozicija imala nekoliko ministarstava, te potencijalno i podršku za imenovanje ministra sigurnosti na nivou Bosne i Hercegovine.

Ipak, odlukom da to prihvate, opozicione stranke bi izgubile sav kredibilitet, a u zamjenu bi dobili nekoliko vjerovatno manje važnih ministarstava, te imenovanje ministra na državnom nivou koje dolazi uz kvalifikaciju da to ne bude osoba koja se ne sviđa SNSD-u.

Svu političku moć u entitetu RS, kao i na državnom nivou (kroz rušenje kvoruma u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH) bi i dalje bila u rukama SNSD-a.

Jednostavnije rečeno, opozicija iz RS-a bi za par fotelja, i to uz dobijanje odobrenja SNSD-a, legimizirala i dala alibi Dodiku za buduće političko djelovanje.

Prve reakcije obećavaju, ali se još čekaju Stanivuković i PDP

Inicijalne reakcije na Dodikov poziv su bile negativne. Ulazak u ovu “vladu nacionalnog jedinstva” su već odbili SDS, Narodni front i Lista za pravdu i red.

Ipak, ključna odluka je na PDP-u, čiji predsjednik Draško Stanivuković po pitanju reakcije na presudu Dodiku itekako “igra” za vlast u manjem bh. entitetu.

Nagovještaj da će PDP bojkotovati prijevremene izbore i potvrda tog stava, kojeg je iznio Stanivuković, je “muzika za uši” Dodika i SNSD-a, koji u mnogočemu svoj politički kapital crpe iz prikazivanja svojih političkih bitaka kao “borbe za RS.”

Ako bi Stanivuković usmjerio PDP ka prihvatanju Dodikovog poziva, on bi utvrdio ustaljeni narativ, a po kojem su opozicione stranke, uključujući i partiju koju vodi gradonačelnik Banja Luke, često bile stigmatizirane i označavane kao “izdajničke.”

Pri tome, prihvatajući Dodikov poziv bi Stanivuković PDP-u možda kupio nekoliko sedmica ili mjeseci “mira” od SNSD-ovih napada, ali bi se na prvom narednom pitanju, bilo da je riječ o entitetskom ili državnom nivou, opozicija ponovo proglašavala “izdajničkom” ili “podaničkom.”

Sve u svemu, opozicija iz RS-a u ovoj ponudi, kao što je to slučaj i sa presudom protiv Dodika, ima mogućnost da konačno odbije ovakav narativ i zada SNSD-u ozbiljan politički udarac, te odvoji entitet od sudbine jednog čovjeka.

Ako bi to propustili, te ako bi nasjeli na Dodikove igre, opozicione stranke više ne bi imale pravo čuditi se zbog čega ne mogu doći do vlasti.

(24sata.info)