Da li je izvoz naoružanja iz BiH u SAD, ali i ostale zemlje, pod znakom pitanja, logično je pitanje nakon što se pod američkim sankcijama našao ministar Staša Košarac, koji je na čelu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a koje izdaje dozvole za izvoz proizvoda namjenske industrije.
Namjenska industrija u BiH bilježi odlične rezultate, te je u 10 mjeseci ove godine izvoz oružja iznosio 292.573.958 KM, što je neuporedivo više u odnosu na 10 mjeseci 2023. godine, kada se radilo o iznosu od 190.785.069 KM.
Ovi podaci dodatno dobijaju na težini ako se u obzir uzme da je oružje najviše plasirano u Sjedinjene Američke Države – za 71.912.170 maraka.
Međutim, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAC) u srijedu je na crnu listu sankcionisanih lica dodala još nekoliko imena iz Srpske, uključujući i Košarca.
“Sve transakcije sa blokiranim osobama su zabranjene, a osobe koje sarađuju sa njima mogu se suočiti sa sankcijama”, ističe se u saopštenju.
Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i roba posebne namjene je jasan. U njemu se navodi da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdaje dozvolu za izvoz, uvoz i brokering oružja i vojne opreme.
Ministarstvo, prethodno, traži saglasnost Ministarstva inostranih poslova, Ministarstva bezbjednosti i Ministarstva odbrane BiH, a po potrebi može tražiti prethodno mišljenje i od drugih organa i institucija BiH.
“Izvoz i uvoz oružja i vojne opreme, brokering te izvoz i uvoz usluga u vezi s oružjem i vojnom opremom može se obavljati samo na osnovu dozvole koju izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, doslovno piše u zakonu.
I Ðuro Kozar, vojno-politički analitičar, kaže da dozvolu za izvoz naoružanja, koje se proizvodi u BiH, daju četiri ministarstva – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo odbrane BiH.
“E sad, za sve te dozvole potpisnici su ministri. Sad je zaista vrlo upitno ko će potpisivati dozvolu iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kad je ministar Košarac na crnoj listi? Tu postoje dvije varijante. Prvo, da potpisuje neko ko je zamjenik ministra. Ili, pak, da se u dogovoru sa Amerikancima izostavi Ministarstvo vanjskih poslova u tom cijelom postupku”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, sada je na Savjetu ministara da odredi šta dalje.
“Jer, ne bi valjalo da sada zbog takve situacije na bilo koji način negativne posljedice snosi namjenska odnosno vojna industrija u Federaciji i u Republici Srpskoj, pogotovo što je, recimo, namjenska industrija u FBiH jako oslonjena na izvoz u SAD”, rekao je Kozar za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, vlast u BiH što prije treba riješiti ovu situaciju, kako namjenska industrija ne bi ispaštala.
“Pogotovo što su to sad ogromni devizni uspjesi i što je veliki broj firmi dobio značajne prihode”, poručuje Kozar.
Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije u FBiH Privredne komore FBiH, kaže da bez dozvola nema izvoza naoružanja.
“A zakon je rekao ko to potpisuje. Ali, vidite, ne mislim da može doći do bilo kakvog zastoja u funkcionisanju”, rekao je Mališević za “Nezavisne“.
Iz ministarstva kojim rukovodi Košarac još nismo dobili odgovore na naša pitanja. Treba naglasiti još jednu zanimljivu situaciju, a to je kako će sada, u oblasti izvoza, funkcionisati kompanije namjenske industrije kao što su “Pretis” i “Binas” u kojima ima značajnog udjela američkog kapitala.
(24sata.info)
