Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović obratila se na svečanoj večeri Parlamentarne skupštine NATO-a u Dejtonu, povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U govoru pred zvaničnicima i delegacijama saveznica, poručila je da je Dejtonski sporazum “promijenio historiju” Bosne i Hercegovine i da njegova suština mora biti očuvana.
“Sa dubokim uvažavanjem, i osjećajem odgovornosti, obraćam vam se ovdje u Daytonu, gradu u kom je promijenjena naša istorija”, rekla je Cvijanović, ističući da je Dejtonski mirovni sporazum prije trideset godina okončao razorni rat i uspostavio ustavni okvir koji odražava realnost društva u BiH.
Taj okvir, kako je istakla, dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države.
“Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu”, kazala je Cvijanović.
Dodala je, međutim, da se danas ta ravnoteža urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem “neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera”.
Ocijenila je da je Bosna i Hercegovina u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države, i da je takav eksperiment zemlju vodio iz krize u krizu. Gotovo sve strane intervencije, dodala je, vršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.
Posebno se osvrnula na ulogu visokih predstavnika u BiH, ističući:
“Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke.”
Nastavila je:
“Sve navedeno činio je Christian Schmidt, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije”, kazala je Cvijanović .
U nastavku govora Cvijanović je otvoreno kritikovala navodnu zloupotrebu pravosuđa u BiH.
“Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem. Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik Trump, potpredsjednik Vance, sekretar Rubio, i prije samo dva dana zamjenik državnog sekretara Landau. Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trumpa”, istakla je Cvijanović
Izrazila je uvjerenje da će upravo nova američka administracija pomoći da se, kako je rekla, spasi demokratija u BiH, u kojoj budućnost neće biti oblikovana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i ustavom.
Naglasila je da dolazi iz Republike Srpske i da želi jasno da poruči da taj entitet ne podriva Dejton, već ga brani. “Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo”, dodala je Cvijanović.
Podsjetila je i na simboliku 21. novembra – dana parafiranja Dejtonskog sporazuma – koji se u Republici Srpskoj obilježava kao državni praznik, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.
“Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama”, poručila je Cvijanović.
Istakla je da su institucije Republike Srpske spremne da učestvuju u strukturisanom dijalogu sa svim stranama, ali da eventualna evolucija sporazuma mora ići zakonitim putem – kroz amandmane i uz saglasnost svih.
Takođe, navela je da vjeruje u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, naročito kada je riječ o investicijama u energetski sektor i eksploataciji kritičnih minerala, ali uz uvjet transparentnosti i ustavnosti.
Govoreći o važnosti mira, Cvijanović je na kraju poručila:
“Mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.”
Završila je pozivom da se na ovu godišnjicu “obnovi suština Dejtona”.
“Saglasnost, ustavnost i saradnja među jednakima. Vratimo se osnovama – da narednih trideset godina bude boljih od prethodnih trideset”, zaključila je Cvijanović, piše press.
(24sata.info)
