Tako Bosanci i Hercegovci tvrde da baš utorkom ne treba rezati nokte, šišati se, baš kao ni u “akšam”, odnosno predvečerje, ne treba proći ispod merdevina, ne treba zaspati ispod oraha, ne treba bacati smeće navečer.
A jednom je Meša Selimović rekao, parafraziram, “Boj se ovna, boj se ovoga, a kada ćeš živjeti?”.
Tako se i mi kao narod bojimo subjektivnih stvari koja graniče sa predviđanjima i paranormalnim.
Ali da to nije rezervisano za Bosnu i Hercegovinu, pokazuje i današnji datum.
Ozloglašen kroz historiju, praćen strahom, panikom i prognozama astrologa, ali omiljen u subkulturama horora, dan je za koji smo svi čuli.
Petak trinaesti.
Popularniji i od ukrštanja puteva sa crnim mačkama, ovaj datum je u svjetsku historiju sujevjerja ušao kao predznak loše sreće.
Ne poznaje se tačan datum kada je petak 13-i postao kultni dan, ali broj 13 je već kroz historiju povezan sa “nečastivim” silama i znakom loše sreće. Zanimljivo je da je broj 12, suprotno broju trinaest, povezan sa potpunim krugom – 12 horoskopskih znakova, 12 bogova Olimpa, 12 apostola.
Drevni Hamurabijev zakonik je izostavio 13. zakon sa svoje liste pravnih pravila, a historičari/ke predviđaju da je to bila samo činovnička greška. No, za istinske vjernike u petak 13., ovo je dokaz njegove loše sreće.
Iz abrahamovske religije, po biblijskoj tradiciji, Tajnoj večeri održanoj na Veliki Četvrtak, prisustvovalo je 13 gostiju. Isus i 12 apostola od kojih ga je Juda izdao. Vjeruje se da od ovoga potiče tradicija i vjerovanje da je 13 gostiju za stolom predznak nesreće, te udvaranje smrti.
Kako je William Fowler želio razbiti predrasude?
U kasnom 19. vijeku, New York građanin po imenu kapetan William Fowler pokušao je da ukloni trajnu stigmu oko broja 13 – a posebno nepisano pravilo o tome da nema 13 gostiju za stolom – osnivanjem ekskluzivnog društva. pod nazivom Klub Trinaest.
Grupa je redovno večerala 13. dana u mjesecu u sobi 13 Knickerbocker Cottagea, popularne kafane koju je Fowler posjedovao od 1863. do 1883. Prije nego što bi sjeli za večeru od 13 sljedova, članovi bi prolazili ispod merdevina i transparenta koji je čitao “Morituri te Salutamus”, latinski za “Pozdravljaju vas oni od nas koji će uskoro umrijeti.”
Ne postoji evidencija o prisustvu crne mačke, ali gostima je izričito zabranjeno bacanje soli preko ramena, a na kasnijim sastancima dodavani su otvoreni kišobrani.
Godinu dana kasnije sekretar kluba je izvijestio da, “od cjelokupnog popisa članova… bez obzira da li su učestvovali ili ne za banketskim stolom, NI JEDAN ČLAN NIJE MRTAV, niti je imao tešku bolest. Naprotiv, koliko se može saznati, članovi su u proteklih dvanaest mjeseci bili izuzetno zdravi i sretni.”
Petak 13. u pop kulturi
Važna prekretnica u istoriji legende o petak 13. dogodila se 1907. godine, objavljivanjem romana Petak, trinaesti koji je napisao Thomas William Lawson.
Knjiga je ispričala priču o njujorškom berzanskom mešetaru koji se igra na praznovjerja o datumu kako bi stvorio haos na Wall Streetu i napravio dar-mar na tržištu.
Horor film Petak 13. , objavljen 1980. godine, upoznao je svijet sa ubicom sa hokejaškom maskom po imenu Jason. Film je imao više nastavaka, kao i stripove, novele, video igrice i bezbroj zastrašujućih kostima za Noć vještica .
Šta se loše dogodilo u petak 13.?
U petak, 13. oktobra 1307. godine, oficiri francuskog kralja Filipa IV uhapsili su stotine vitezova templara , moćnog vjerskog i vojnog reda formiranog u 12. veku za odbranu Svete zemlje.
Zatvoreni pod optužbom za različita nezakonita ponašanja (ali zaista zato što je kralj želio pristup njihovim finansijskim resursima), a mnogi templari su kasnije pogubljeni. Neki navode vezu s templarima kao porijeklo praznovjerja, ali kao i mnoge legende o templarima i njihovoj historiji, istina ostaje nejasna.
Kako god bilo sa sujevjerjem, petak 13. nastavlja davati nadahnuće u umjetnosti, ali i svakodnevnom životu kada vidimo taj kalendarski datum, pa makar i da sa podsmijehom prokomentarišemo da na petak 13. “ne valja ići ispod strehe”. piše Radiosarajevo
(24sata.info)