“Kada su Srbi saznali da znamo za grobna mjesta, počeli su da uklanjaju tijela i odvozili ih na udaljenije lokacije da ih sahranjuju u sekundarne grobnice. Uspjeli smo identifikovati primarne grobnice i sekundarne lokacije i odlučili smo da izvršimo ekshumacije tijela u tim grobnicama”, prisjetio se on za SBS.
U novembru 1995. godine podignute su optužnice protiv Karadžića i Mladića, koje su spriječile da prisustvuju mirovnim pregovorima u Dejtonu. Kritičari su im rekli da bi ta odluka mogla prekinuti mirovni proces.
“Ali, naš stav je bio da ne možete imati mir bez pravde i da su oni primarne osobe odgovorne za genocid, morali su biti procesuirani”, naveo je Blewitt.
Blewitt kaže da bi se proces istrage ratnih zločina u Gazi uvelike razlikovao od njegovog iskustva iz 1990-ih jer tada nije bilo društvenih mreža ili mobitela. Sada svako ko ima mobitel može snimiti šta se dešava.
Međunarodni sud pravde (ICJ) razmatra slučaj koji je pokrenula Južna Afrika, razmatrajući da li Izrael čini genocid u Gazi.
Blewitt kaže da “ne bi oklijevao da podigne optužnicu protiv izraelskih lidera za genocid pa neka sud odluči da li je to genocid ili ne”, ukoliko bi se ponovo našao u kancelariji tužioca MKS-a.
On to poredi sa Srebrenicom, koja je u to vrijeme smatrana “jasnim genocidom” jer je postojala “genocidna namjera” da se “u cijelosti ili djelimično uništi politička, etnička ili vjerska grupa”.
Upitan zašto ima ovu procjenu, Blewitt kaže:
“Nema direktnih dokaza osim komentara koje s vremena na vrijeme daju različiti izraelski lideri koji sugerišu da oni samo žele zbrisati Palestince s lica zemlje”.
Ipak, postoje i neke razlike u odnosu na 1995. godinu.
“Razlika je sada u tome što istražiteljima nije moguće ući u Gazu na terenu ili istražiti mjesta zločina”, kaže Blewitt.
Ističe kako su 1995. godine istražitelji MKSJ-a su imali pristup mjestima zločina što trenutno u Gazi nije slučaj.
Blewitt, kao bivši tužilac, kaže da je teško reći odakle početi, ali bi vjerovatno to uradio sa osvrtom na najozbiljnije incidente.
On objašnjava da MKS može da podigne optužnice protiv izraelskih čelnika samo ako može utvrditi da Izrael nije u potpunosti istražio zločine.
Za rješavanje predmeta ratnih zločina MKSJ-a trebalo je više od jedne decenije, a dok bi se rješavanje predmeta vezanih za trenutne sukobe, poput onih u Gazi i Ukrajini, moglo suočiti sa kašnjenjem.
Blewitt kaže da ishodi mogu ovisiti o tome može li ICC povratiti svoj legitimitet suočen s naporima da se on potkopa.
“Ako ICC može nadživjeti Trumpovu administraciju i vratiti kredibilitet, onda će se možda vratiti i na pravi put”, poručuje on.
Iako postoje neosporne snage koje rade protiv međunarodnog krivičnog pravosuđa, Blewitt smatra priliku za rad na terenu “privilegijom”.
(24sata.info)