Kosovo je postalo prva zemlja koja je naznačila da će prihvatiti odbijene tražitelje azila iz Velike Britanije u okviru vladinih planova za uspostavljanje “centra za povratak” u trećim zemljama.
Albin Kurti, premijer Kosova, rekao je da “želi pomoći Velikoj Britaniji” i potvrdio da se razgovori vode sa zvaničnicima iz Velike Britanije, izvještava Times, a prenosi Guardian. Planovi bi imali za cilj slanje ljudi čiji su zahtjevi za azil odbijeni u strane pritvorske centre nakon što su iscrpili sve mogućnosti žalbe.
Njegovi komentari dolaze uoči samita lidera Zapadnog Balkana koji će u srijedu u Londonu održati Keir Starmer.
“Želimo pomoći Velikoj Britaniji. Smatramo da je to naša prijateljska i politička dužnost. Imamo ograničene kapacitete, ali ipak želimo pomoći i dok razgovaramo, postoji redovna komunikacija između naših timova državnih službenika iz našeg ministarstva unutrašnjih poslova i advokata o tome kako to nesmetano uraditi na obostranu korist”, rekao je Kurti, prenosi N1.
Rekao je da bi zauzvrat Kosovo željelo “uglavnom dobiti podršku u oblasti sigurnosti – bilo kroz strateške sporazume ili kroz opremu i projekte koje bismo mogli realizovati”.
“Naravno, mi kao zemlja želimo imati koristi, ali prije svega smatramo svojom obavezom da vam pomognemo jer ste nam mnogo pomogli i to nikada nećemo zaboraviti”, dodao je.
Kosovo ostaje relativni izuzetak u poređenju sa svojim balkanskim susjedima. U junu je albanski premijer Edi Rama izjavio da bi ideja da Velika Britanija želi “tražiti mjesta za odlaganje imigranata” bila nezamisliva prije Brexita.
“Činjenica da se to danas ne može samo zamisliti, već se i dešava, nije zbog toga što su Keir Starmer ili [Rishi] Sunak uradili nešto nečuveno; to je zato što se zemlja nalazi u vrlo mračnom stanju“, rekao je Rama.
Dalje je rekao da “80% stvari koje se govore ili pišu ili prihvataju kao normalan dio diskursa u današnjoj Britaniji jesu stvari koje bi [prije Brexita] bile potpuno neprihvatljive, potpuno smiješne, potpuno sramotne”.
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je za Times da BiH nije otvorena za prijem azilanata iz Velike Britanije. Milojko Spajić, premijer Crne Gore, rekao je da je njegova zemlja otvorena za pregovore o sporazumu o povratničkom centru, ali samo pod uslovom da Britanija značajno investira u svoju infrastrukturu.
U komentarima za Sun u utorak navečer, Starmer je rekao da je samit u srijedu bio dio napora da se zatvori “kriminalni autoput koji vodi kroz zapadni Balkan”.
Rekao je da bismo mogli “ujediniti regiju u zajedničku radnu grupu za migracije” kako bismo “otkrili, odvratili i upravljali ilegalnim migracijama”. Kao dio toga, Starmer je rekao da će Velika Britanija “razmjestiti britanske dronove i skenere na ključnim kontrolnim punktovima”.
“Sarađujući s partnerima na Zapadnom Balkanu, već smo smanjili broj ilegalnih prelazaka granica kroz regiju za gotovo 50%. I ići ćemo dalje – jer ćemo ovu borbu dobiti samo saradnjom s našim susjedima”, naglašio je.
“To je lekcija koju neki tek trebaju naučiti. Umjesto da vrijeđamo zemlje poput Albanije, mi smo s njima sarađivali – uspjeli smo smanjiti dolaske malih brodova iz Albanije za 95% u jednoj godini. Taj pristup primjenjujemo i s drugim zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je.
Vlada je u maju najavila planove za “centre za povratak” za osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni. Ako budu uspostavljeni, centri za povratak će se koristiti za obradu zahtjeva za azil koji su izgubili dokumentaciju ili za koje se smatra da pokušavaju spriječiti svoju deportaciju.
Planovi su izazvali prezir kod dobrotvornih organizacija za izbjeglice. Kada su prvi put najavljeni “centri za povratak”, Enver Solomon, glavni izvršni direktor Vijeća za izbjeglice, rekao je: “Prijetnje pritvaranjem ljudi u zemljama u koje nikada nisu kročili izazivaju strah i paniku, što dovodi do niske stope poštivanja”.
“Vladin pristup povratku mora biti zasnovan na dokazima ako želi da funkcioniše, a jasno je da najefikasniji sistemi povratka nisu kazneni, već uređeni i humani”, dodao je.
(24sata.info)
