
U izvještaju Centralne banke za prethodnu godinu, u koji je Večernji list imao uvid, osim ranije spomenutog rasta, poseban naglasak stavljen je i na aktivnosti koje će olakšati ekonomsko poslovanje, a posebno kada je riječ o strateškom cilju, a to je priključenje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Iako su globalni ekonomski uslovi tokom prethodne godine i dalje bili podložni oscilacijama, Centralna banka je nastavila dosljedno upravljati deviznim rezervama na siguran i profitabilan način, u skladu sa zakonski definiranim ciljevima i zadacima, te je uspješno ispunjavala svoj ključni mandat. U 2024. godini Centralna banka je ostvarila značajne rezultate zahvaljujući pravovremenoj i adekvatnoj investicijskoj strategiji, koja je doprinijela rastu prihoda i očuvanju sigurnosti aktive – navela je guvernerka dr. Jasmina Selimović u svojoj uvodnoj riječi.
Kada je riječ o finansijskim pokazateljima, u izvještaju se navodi da je krajem 2024. godine neto strana aktiva iznosila 1,36 milijardi KM, što je za 478,9 miliona KM više u odnosu na kraj 2023. godine. Neto strana aktiva Centralne banke BiH predstavlja zaštitu od šokova na tržištu koji mogu negativno uticati na fer vrijednost finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane, pojašnjeno je. Neto devizne rezerve na kraju 2024. godine iznosile su 17,64 milijarde KM i povećane su za 1,35 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Monetarna pasiva zabilježila je u istom periodu rast od 873,5 miliona KM usljed značajnog povećanja ukupnih rezervi banaka na računima kod Centralne banke BiH.
Pozitivna godišnja stopa rasta deviznih rezervi obilježila je cijelu 2024. godinu. Na kretanje deviznih rezervi u 2024. godini uticali su, kako navode iz Centralne banke BiH, servisiranje vanjskog duga, izostanak zaduživanja u inostranstvu, prilivi od doznaka i prilivi direktnih stranih investicija. Centralna banka BiH je i u 2024. godini ispunila cilj definisan Zakonom – izdavanje domaće valute u skladu s aranžmanom valutnog odbora. Podsjećaju i da je, u skladu sa članom 31. Zakona o Centralnoj banci BiH, Centralna banka obavezna osigurati da ukupan iznos njene monetarne pasive nikada ne prelazi ekvivalent iznosa njenih neto deviznih rezervi – što je u potpunosti ispunjeno.
Struktura deviznih rezervi na kraju 2024. godine bila je sljedeća: oročeni depoziti s udjelom od 21,24%; likvidni portfelj s 39,80%; investicioni portfelj (vrijednosni papiri s rokom dospijeća dužim od godinu dana) s 23,09%; vrijednosni papiri u poslovnom modelu 192 sa 6,40%; zlato sa 3,14% te nova komponenta – sredstva deviznih rezervi povjerena na upravljanje Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), s udjelom od 3,32%.
Aktivnosti
Rezerve monetarnog zlata dostigle su 3,5 tone, što predstavlja najviši nivo od osnivanja Banke. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38%, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH.
Jedna od ključnih aktivnosti Centralne banke odnosi se na pripreme za ostvarenje strateškog cilja – priključenje Bosne i Hercegovine jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Guvernerka Selimović je naglasila da je poseban fokus bio na daljnjem razvoju platnih sistema, posebno u kontekstu priprema za SEPA integraciju.
– Ovaj korak predstavlja jedan od prioriteta iz Plana rasta za zapadni Balkan i značajan je iskorak u modernizaciji i digitalizaciji platnog prometa u zemlji, čime će se povećati efikasnost i sigurnost finansijskih transakcija, kao i unaprijediti funkcionalnost domaćeg platnog sistema – objasnila je.
U svom izlaganju je također poručila da Centralna banka, svjesna svoje ključne uloge u stabilizaciji i razvoju ekonomije Bosne i Hercegovine, ostaje posvećena očuvanju stabilnosti valutnog odbora, jačanju otpornosti finansijskog sistema i podršci ekonomskom razvoju kroz proaktivno upravljanje monetarnom politikom, modernizaciju finansijskog sektora i jačanje međunarodne saradnje.
(24sata.info)