Predrasude su odraz neznanja, znanje i informisanost će i ovog puta pobijediti virus, ističe prof. dr. Jasna Bajraktarević iz Sarajeva, jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih bosanskohercegovačkih psihologinja i psihoterapeutkinja.
Njen stručni komentar povodom aktuelne pandemije koronavirusa zatražio je Institut za zdravlje i sugurnost hrane Zenica (INZ) koji u današnjem saopćenju navodi da kontinuirano radi na prevenciji bolesti jer je od davnina poznato da je “bolje spriječiti nego liječiti”.
Tokom nešto više od tri dosadašnja mjeseca aktivne pandemije novog koronavirusa Covid-19, Institut je izdao četrdesetak obavještenja i setova preporuka za sve građane ili određeni dio populacije kao što su učenici, studenti, trudnice, radnici, penzioneri… Objavljeno je nekoliko plakata, letaka, video-materijala, a nerijetko su gosti Instituta bili stručnjaci iz različitih oblasti koji su objašnjavali značaj prevencije i opreza u skladu s načelom “panika nije opcija, ali oprez jeste”.
Prof. dr. Bajraktarević je u njenom komentaru navela da je covid-19, bez obzira na to šta ko mislio, novina s kojom moramo da se srećemo. Virus postoji, to nije politička manipulacija i malverzacija i on kao takav predstavlja zdravstveni problem za čitav svijet, navela je Bajraktarević. Način na koji se ljudi suočavaju u različitim kulturama i različitim zemljama je nešto o čemu se može razgovarati, ali naprosto, dodala je, nema debate o tome da li virus postoji ili ne.
– On postoji, prisutan je u našim životima, pravi nam probleme. Uostalom, kao i svi ostali virusi tokom perioda razvoja civilizacije, koji su odnosili manji ili veći broj života, definitivno su predstavljali izazov za prevazilaženje. Kao i svaka gripa, kao i svaki sezonski problem koji raste, kao i svaki virus, ima medicinski način na koji mu se suprostavlja. S druge strane, zbunjenost ljudi potiče, prije svega, od nekonzistentnog provođenja politike preporuka, savjeta, kako Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tako i državnog ili entitetskog uređenja države, kako naše, tako i ostalih – ističe prof.dr. Bajraktarević.
Ona dodaje da zbunjenost potiče prvenstveno od toga što se sajveti mijenjaju vrlo često te dovodi do toga da ljudi u jednom momentu neopravdano pomisle da je zapravo covid-19 samo privid te gotovo kao teorija zavjere, postoji nešto čemu ne treba vjerovati.
– Da tu dilemu razriješimo odmah, već sam rekla i na samom početku, u kontekstu ovog što govorim sada biće jasnije – covid-19 postoji, kao takav predstavlja opasnost za određene grupe ljudi, neki ljudi spadaju u rizične grupe, neki su u manje rizičnom sektoru. Činjenica je da moramo na adekvatan medicinski način i preventivni način da odgovorimo i ovom izazovu – ističe ona.
S druge strane, to što imamo problem s porukama, savjetima ili se ne slažemo s načinom provođenim u određenim dijelovima BiH, to je nešto sasvim drugo, po mišljenju Jasne Bajraktarević.
Za nju je znatno bitnija druga stvar – sama stigmatizacija ljudi koji su se zarazili virusom, jer ipak spada u domen socijalne kulture, socijalne obaviještenosti kao i znanja o samom virusu i znanje o svim onim pojavama prema kojima imamo predrasudu.
– Predrasuda je sama po sebi – stav – obojen, s nedovoljno informacija i kao takav, često predstavlja odraz neznanja. Prema tome, za sve one koji se boje mogućnosti da se zaraze, imaju samo jedan zadatak – da se dobro obavijeste o tome kako da izbjegnu zarazu, kako preventivno da zaštite sebe i svoju porodicu i do koje mjere su ljudi koji su bili zaraženi opasni dalje po okolinu. I treba da se potrude da se ljudi koji su na bilo koji način, sticajem okolnosti, bili podložni dobijanju virusa, zapravo – da se tim ljudima pomogne – navela je ona u posebnoj izjavi za INZ.
Sama izolacija ne znači da je neko samostalno kriv što je dobio virus. Kakno navodi dr. Bajraktarević, Krivi su “svi oni koji su informisani o postojanju virusa, informisani da su u jednom dijelu virulentni, a ne poštuju mjere koje su propisane”.
Po njenom mišljenju, na takvim slučajevima zaista zakon treba da ima svoje uporište, da se na određen način ti ljudi upozore, a možda i prijetnjom o javnom objavljivanju da, ako neko zna da je rizična grupa, da je bio sa ljudima koji su u rizičnoj grupi za dobijanje ili širenje ovog virusa, a ne poduzme ništa, da zaista kazne moraju da budu prisutne u takvim slučajevima.
– Za sve ostalo važi samo jedno pravilo, a to je ta jedna vrsta socijalne higijene, koja podrazumeva socijalnu kulturu. Ukoliko imate i blagu prehladu, kultura nalaže da ne izlazimo među ljude. A kad se radi o covidu-19, imamo neka jasno određena pravila u socijalnoj distanci, u tome da vrstu naše prisne balkanske emocije ne prikazujemo više, ne moramo da se ljubimo i grlimo svaki put kad se vidimo, pa makar to bilo i par puta u toku dana. Dakle, napravićemo jednu socijalnu distancu, u tom smjeru razviti jednu novu socijalnu higijenu koja će nam pomoći da ta preventiva bude prisutna sve dotle dok se ne stekne kolektivni imunitet – kazala je ona za INZ.
Po navodime ove psihologinje iz Sarajeva, sticanjem kolektivnog imuniteta, covid-19 će biti samo jedan u nizu virusa s kojima se naše društvo, a i sva ostala društva, bore. A i izborit će se sigurno do kraja jer znaju se i adekvatna medicinska, biohemijska pravila i načini na koji se pobeđuju svi virusi, pa će i ovaj.
– Dok god ne steknemo kolektivni imunitet, moraćemo više da se pridržavamo pravila ponašanja, a to znači da ne treba niko da vam zakonski određuje kako ćete se ponašati. Informacija i edukacija, a ne predrasuda, vode nas ka zdravlju. Prema tome, što manje kontakata, što manje posjeta, bez prevelikog druženja, nošenje maske kod onih osoba koje imaju razloga da ih nose već štiti njih, a i društvo oko njih. Prema tome, te dvije stvari su jako bitne da ih shvatimo, covid-19 postoji, to nije zavjera. S druge strane, protivnik svemu tome su predrasude, neznanje i slaba informisanost, koji uvijek i u svemu daju prostor za neadekvatna rešenja i neistine koje se šire. Imamo samo jedan zadatak – da poštujemo prevenciju, poštujemo socijalnu distancu i da se informišemo kao i uvijek jer znanje će i ovog puta izliječiti svijet – navela je dr. Bajraktarević na molbu INZ-a da prokomentira aktuelno stanje uzrokovano globalnom pandemijom.
(FENA)
