Ipak, kako u analizi navodi američki CNN, ishodi u slučaju kolapsa režima u Iranu se u velikoj mjeri ne bi svidjeli njihovim “nalogodavcima.”
“Ajatolah Ali Khamenei može biti zamijenjen ako bude ubijen, kažu stručnjaci, ali svaki pokušaj promjene režima nosi rizik potpunog kolapsa države – scenarij koji bi mogao dovesti do raspada Irana i poslati potresne valove širom Bliskog istoka”, piše CNN.
Navode da bi, čak i ako dođe do promjene režima u Iranu, to ne bi nužno dovelo do formiranja vlade prijateljski nastrojene prema SAD-u ili Izrael.
“Takva promjena, upozoravaju stručnjaci, mogla bi ubrzati iranske napore ka posjedovanju nuklearnog oružja kao krajnjeg sredstva odvraćanja nakon razaranja koje bi prouzrokovali američki i izraelski napadi. Iran, koji je dom dugotrajnih separatističkih pokreta koji teže moći i nezavisnosti, mogao bi se suočiti s unutrašnjom fragmentacijom i haosom ako njegova vlada padne, tvrde analitičari”, piše u ovoj analizi CNN.
Iran je zemlja s više od 90 miliona stanovnika i jedna od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svijetu. Njegove granice su ostale uglavnom stabilne već oko 100 godina. Iran je uspio očuvati te granice uprkos raznolikom stanovništvu koje čine različite etničke i vjerske grupe.
Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Quincy instituta iz Washingtona, izjavio je da bi promjena režima zahtijevala da Izrael ili SAD imaju spremnu osobu za zamjenu Hameneija, kao i da pošalju trupe u zemlju.
Osoba koju Izrael vjerovatno favorizira je Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog monarha koji živi u SAD-u. Pahlavi je izrazio podršku izraelskim akcijama, što je izazvalo pohvale među dijelom iranske dijaspore, ali i optužbe za izdaju od strane mnogih drugih. Pahlavi je kasnije za BBC News rekao da je sukob Izraela s Iranom prilika da se sruši iranski režim.
Ako, međutim, vrhovni vođa bude ubijen, a Vijeće čuvara odgodi imenovanje nasljednika, rizik od nestabilnosti mogao bi dodatno rasti, kažu stručnjaci.
Jedan od mogućih ishoda Hameneijevog ubistva je potpuni kolaps režima, rekao je Parsi.
“Kolaps režima znači kolaps države, i pustiti da haos koji slijedi tinja,” rekao je Parsi za CNN.
Dalje navode i da postoji “nekoliko scenarija” u slučaju pada trenutne vlasti u Teheranu, ali da niti jedan od njih neće biti po volji SAD-a ili susjednih zemalja.
Hamed Mousavi, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Teheranu, upozorio je da vojna intervencija “rijetko vodi ka demokratizaciji.”
“Pogledajte iskustvo Iraka i Afganistan. Obje zemlje su godinama bile nestabilne,” rekao je Mousavi za CNN, dodajući da je Iran “još komplikovaniji” od tih zemalja.
Jedan mogući ishod mogao bi biti da drugi elementi iranske vojske preuzmu vlast. Oni vjerovatno neće tražiti diplomatske puteve s Izraelom ili SAD-om, već bi mogli zauzeti još tvrđi stav i smatrati posjedovanje nuklearne bombe jedinim sredstvom odvraćanja od daljih napada, rekao je Parsi.
Vojne frakcije koje bi mogle preuzeti vlast “neće biti tip režima kakav bi SAD mogao imati na umu”, dodao je on.
Drugi mogući scenarij je pad u haos, jer bi se različite etničke grupe u Iranu borile za moć.
Ako režim u Iranu padne, “Izraelci, a možda i SAD, podržali bi etničke separatističke grupe”, rekao je Parsi. To bi dovelo do situacije u kojoj bi ostaci države bili zaokupljeni borbom protiv separatista.
Fatemeh Haghighatjoo, izvršna direktorica Inicijative za nenasilnu demokratiju i bivša iranska zastupnica koja se protivi trenutnom režimu, izrazila je strah da bi Iran mogao skliznuti u građanski sukob ako sadašnja vlast padne.
“Željela bih da se riješimo ovog režima. Ja sam opozicija, ali moja glavna briga je da vidim znakove građanskog rata”, rekla je ona za CNN.
(24sata.info)