Samo nekoliko dana uoči smrti papa Franje, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, gostovao je na “Herceg-Bosanskoj” televiziji gdje je izrazio čuđenje zašto ni jedan papa do sada nije posjetio Hercegovinu.
Fra Jozo Grbeš nije ponudio koherentan odgovor na pitanje koje je sam postavio, no podsjetio je da je BiH nakon rata u tri navrata ugostila poglavara Katoličke crkve, ali da ni papa Ivan Pavao II kao i papa Franjo nikada nisu posjetili Hercegovinu.
Papa Ivan Pavao II dva je puta posjetio Bosnu i Hercegovinu. Prvi put to je bilo 1997. godine, kada je boravio u Sarajevu, a drugi put 2003., kada je bio u Banjoj Luci.
Papa Franjo je posjetio BiH 2015. godine kada je predvodio misno slavlje u Sarajevu na kojem je sudjelovalo više od 60 hiljada vjernika iz svih dijelova BiH.
Već se tada, najprije stidljivo a kasnije sve glasnije, postavljalo pitanje zašto ni jedan papa nije posjetio Mostar koga je HDZ proglasio stolnim gradim Hrvata – katolika, ili pak Međugorje gdje svake godine dolaze milioni katoličkih vjernika.
Vlatko Kraljević, profesor francuskog i latinskog jezika, proveo je osam godina kao predstavnik Bosne i Hercegovine na ambasadorskim pozicijama u Rimu, četiri kao ambasador u Italiji, a četiri u Vatikanu. Uoči dolaska pape Franje u Sarajevo 2015. godine, ambasador Kraljević je ponudio zanimljhiv odgovor na pitanje zašto papa Franjo ponovo zaobilazi Hercegovinu.
“Mislim da je odgovor na ovo pitanje najbolje tražiti od onih koji su postavili golemi križ na Humu ili izgradili stometarski zvonik franjevačke crkve u Mostaru“, kazao je ambasador Kraljević.
Na pitanje novinara zašto je papa papa Ivan Pavao II a potom i papa Franjo odlučio posjetiti baš BiH prije nekih, pa i susjednih, država s mnogo većim brojem katolika, ambasador Kračjević je dao precizan odgovor.
“Naravno da to nije slučajno. Kao odgovor ovdje treba napomenuti kako pri Svetoj Stolici, pored desetine dikasterija (ministarstava i vijeća), djeluje Papinsko vijeće za odnose s drugim religijama. Pošto Sveta Stolica cijeni da su od izuzetne važnosti odnosi kršćana i muslimana, pri ovom Vijeću – prije nekoliko godina – osnovan je poseban Ured za odnose s islamom. Njegova je zadaća činiti sve kako bi se odnosi između ove dvije svjetske religije podignuli na što višu razinu, jer od tih odnosa umnogome ovisi mir u svijetu, pa i budućnost ljudskoga roda.
Kako je Bosna i Hercegovina i multireligijska (i polietnička) država s velikim postotkom muslimana, Sveta Stolica ju kao takvu želi sačuvati kako bi mogla biti država uzor i model za države budućnosti. Jer, vrijeme ‘etnički čistih’ država je prošlo, globalizacija potiče migracijske procese, a njihova posljedica će biti mixtum-državne zajednice u etničkom i religijskom smislu. Eto, zato papa Franjo želi, i na tome radi, da odnose među etnosima našeg naroda vrati na što viši stupanj zajedništva i bratstva u skladu s Kristovim naukom i našom tradicijom.
Ovakav pristup Bosni i Hercegovini i nije nov. Papa Ivan Pavao II. devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je opstanak ove države bio upitan, stalno je naglašavao, tražio i sve poduzimao da se Bosna i Hercegovina sačuva jer je ova zemlja za njega bila društvo za ugled. O tome mogu i sam svjedočiti jer je papa Karol Józef Wojtyła svoju brigu za Bosnu i Hercegovinu puno puta ponavljao pri našim brojnim susretima, a u svom pontifikatu je 164 puta vapio da se Bosni i Hercegovini pomogne. Sveta Stolica ni ubuduće neće odustati od čvrste namjere da Bosni i Hercegovini pomogne vratiti one općeljudske vrijednosti koje je kroz povijest imala“, kazao je Kraljević, piše Slobodna-Bosna.
(24sata.info)
