Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Univerzitet u Varšavi organizirao je međunarodnu konferenciju „Never Forget Srebrenica“ koja je održana 16. i 17. oktobra. Jedna od organizatorica, dr. Agnješka Bjenčik-Misala (Agnieszka Bieńczyk-Missala), prodekanesa za međunarodnu saradnju i šefica Odsjeka za strateške studije i međunarodnu sigurnost, govori za „Dnevni avaz“ o značaju sjećanja, ulozi Tadeuša Mazovijeckog (Tadeusz Mazowiecki) i poukama koje Evropa još nije usvojila.
Koji je glavni cilj konferencije i zašto je važna danas?
– Trideset godina nakon genocida, Srebrenica nas obavezuje, ne samo na sjećanje nego i na odgovornost. Želimo vratiti glasove žrtava, analizirati zašto su institucije zakazale i pretvoriti te lekcije u savremene politike i obrazovanje. Konferencija je i prilika da se oda počast Tadeušu Mazovieckom, prvom izvjestitelju UN-a za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji. Objavljivanje njegovih izvještaja na engleskom i poljskom čini ih dostupnim novim generacijama i podsjeća na moralnu jasnoću njegove misije.
Poljska i BiH imaju slična historijska iskustva. Koliko je važna međusobna solidarnost?
– Solidarnost nije sentimentalna nego praktična. Poljska je zahvaljujući Mazovieckom i ratnim dopisnicima poput Romana Viruševskog (Wieruszewski) i Konstantija Geberta (Konstanty) već devedesetih razumjela tragediju Bosne. Zbog toga u Poljskoj i danas postoji duboka empatija prema BiH. Podsjetila bih i na generala Jovana Divjaka, branioca Sarajeva, koji je 2018. posjetio Poljsku i ostao upamćen po hrabrosti i građanskoj čestitosti. Kada narodi zajedno brane činjenice, oni se štite od relativizacije i političkih manipulacija – istina je oblik uzajamne sigurnosti.
Je li svijet naučio lekciju iz Srebrenice?
– Djelimično. Danas imamo bolju sudsku praksu i alate ranog upozoravanja, ali jaz između znanja i primjene ostaje. Ujedinjene nacije su ojačale mandate za zaštitu civila, no u krizama poput Ukrajine, Gaze ili Sudana ljudska prava i dalje padaju kao žrtve političkih interesa i veta stalnih članica Vijeća sigurnosti. Ključna lekcija Srebrenice – djelovati rano, odlučno i zajedno – i dalje se ne primjenjuje dosljedno.
Koja je uloga univerziteta u suprotstavljanju poricanju zločina?
– Univerziteti moraju biti čuvari sjećanja. To podrazumijeva uvođenje nastave o prevenciji masovnih zločina, stvaranje višejezičnih arhiva dostupnih studentima i novinarima te saradnju sa školama i muzejima. Nauka može smanjiti jaz između činjenica i djelovanja i spriječiti normalizaciju zla.
Lekcija za Evropu
Šta iz naslijeđa Tadeuša Mazovieckog smatrate najvažnijim za Evropu danas?
– Njegova poruka je jasna: iskrenost mora biti iznad pogodnosti, a svjedočenje bez djelovanja nije dovoljno. Njegov pristup – rigorozno, brzo i pošteno prikupljanje činjenica i solidarnost sa žrtvama – ostaje temelj moralne i političke odgovornosti. Evropa mora braniti integritet međunarodnog prava i institucija i odbiti iskušenje da vrijednosti žrtvuje zarad prividne stabilnosti, piše avaz.
(24sata.info)
