Doktrina “America First” pomiče težište od globalnog angažmana ka strogo definisanim američkim interesima, u kojima se Zapadni Balkan jedva spominje.
Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, navodi da nova američka Strategija nacionalne sigurnosti jasno daje do znanja da “Amerika mora biti na prvom mjestu”. To prvenstveno uključuje nacionalnu sigurnost, privredu, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.
“Sjedinjene Američke Države (SAD) su kroz historiju pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Sada Donald Trump želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika najprije brine o sebi i svojim građanima”, kaže ona.
Prioritet američke administracije, navodi Gupta za DW, ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ipak, strateško partnerstvo s Evropom, prema njenom mišljenju, ostaje čvrsto.
“Previše važnih interesa veže Ameriku i Evropu da bi ti odnosi bili dovedeni u pitanje. U multipolarnom svijetu punom izazova sigurnosni aspekt ostaje na prvom mjestu”, rekla je Gupta.
Zapadni Balkan u američkoj strategiji
Vojni analitičar Hamza Višća naglašava da se Zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje samo marginalno.
“Mi u načelu nismo posebno obuhvaćeni tom strategijom, ni Bosna i Hercegovina (BiH), niti regija. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Kosova i Srbije. Sve ostalo je usmjereno na zapadnu hemisferu i američke privredne interese”, kaže Višća za BHR1.
Ipak, ističe važnu poruku dokumenta: “Amerikanci možda nisu spremni intervenirati kao nekad, ali jesu spremni smirivati situacije i djelovati tamo gdje se može stvoriti ambijent za ozbiljna američka ulaganja. Ako se stvore uvjeti da američka sredstva uđu u BiH, to znači i da su spremni braniti taj prostor, tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklope s interesima SAD-a.”
Prema navodima Višće, BiH iz toga može izvući jasan zaključak – što su odnosi s Amerikom dublji i privreda otvorenija, to je i sigurnosni kišobran jači.
“Nadamo se da će Južna plinska interkonekcija biti jedan od tih primjera. Ali trebamo razmišljati i o drugim područjima, poput namjenske industrije. Takva saradnja bi omogućila razvoj kapaciteta i privukla i američki kapital”, kaže Višća.
Balkan kao geopolitička točka i odgovornost BiH
Vraćajući fokus na širu sliku, Gupta naglašava da Zapadni Balkan mora ostati u euroatlantskim okvirima: “Regija nema perspektivu ako ostane izvan NATO-a i Evropske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zaboravljen. Za mir, privredu i demokratiju ključna je integracija.”
Kada je riječ o BiH, upozorava da se radi o politički kompleksnoj državi u kojoj je teško postići konsenzus.
“BiH je u političkom ‘kružnom toku’ i teško može ostvariti ozbiljniji napredak bez podrške SAD-a i EU. Zato naši političari moraju graditi politike kompromisa i međusobnog uvažavanja. Najvažnije je očuvati mir”, napominje Gupta.
Značaj zapadne podrške Balkanu naglašava i vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović. On smatra da će promjena pristupa SAD-a proširenju NATO-a za BiH i druge potencijalne zapadno-balkanske aspirante “otežati politički put prema Alijansi”.
Zato upozorava: “To bi moglo osnažiti utjecaj drugih sila na Balkanu, poput Turske i Rusije, jer nedostatak jasne perspektive članstva produbljuje unutarnje podjele i potiče snage koje se protive evropskim integracijama.”
Ahatović svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicama da “Turska prodajom oružja (dronova) zapadno-balkanskim državama paralelno jača i svoj politički utjecaj u regiji”, dok Rusija, ali i glavni američki suparnik u globalnim odnosima, Kina, već imaju svoje “ekspoziture” u regiji.
“Srbija je na Zapadnom Balkanu najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja, dok Beograd istovremeno forsira i ekonomske veze s Kinom”, kaže Ahatović.
Američka uloga u BiH: “Neće se povući”
Za sigurnosnog stručnjaka Vladimira Vučkovića ključno je da američka uloga u BiH ostane dugoročna, bez obzira na šire smjernice navedene u Strategiji.
“SAD neće odustati od svoje ključne uloge u BiH. Ne smijemo zaboraviti da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj povijesti”, kaže Vučković.
Podsjeća da se Washington i ranije žalio na nedovoljna ulaganja u obranu unutar NATO-a, ali da to nije prijetnja Balkanu nego unutarnji problem tog saveza.
“Bez obzira na to hoće li BiH ući u NATO ili neće, o čemu trenutno postoji neslaganje unutar same BiH, važno je da BiH zadrži kurs prema Evropskoj uniji”, navodi on.
Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR-a Althea.
“Misija može adekvatno odgovoriti na sve izazove i prijetnje koje bi mogle nastati. Njena uloga ostaje ključna”, smatra Vučković.
Manje očekivanja, ali više mogućnosti
Nova Strategija nacionalne sigurnosti ne daje veliki prostor Zapadnom Balkanu, ali šalje jasne signale. SAD će biti prisutan tamo gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan privredni interes.
Prema analitičarima, za BiH je to poruka da se treba manje oslanjati na vanjski angažman, a više raditi na domaćem konsenzusu te jačanju veza s Washingtonom, ali i Briselom. Jer, kako kaže Hamza Višća, tamo gdje ulaze američka sredstva, SAD ih nema namjeru izgubiti nego štititi.
(24sata.info)
