U svijetu u kojem su informacije dostupne jednim klikom, lako je doći do gotovog odgovora na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima svoju cijenu, kada se u procesu učenja oslanjamo na vještačku inteligenciju, mozak manje aktivira svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje. Informacije se tada obrađuju površno, znanje brže blijedi i teže se primjenjuje u stvarnom životu.
Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Googleu ili da koriste vještačku inteligenciju (VI) kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju. Kada mozak ne mora analizirati, porediti i sintetizirati informacije, aktivnosti koje stvaraju trajno pamćenje ostaju neiskorištene.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem, prepuštanjem procesa pamćenja i razumijevanja algoritmu, dok naša vlastita kognitivna aktivnost ostaje minimalna.
Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz pruža studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele poput ChatGPT-a da uče o određenoj temi razvijaju površnije znanje u poređenju s onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.
Korisnici vještačke inteligencije pisali su kraće i uopštenije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primjene tog znanja u novim situacijama.
Zašto aktivan pristup donosi dublje znanje?
Kada sami istražujemo, provjeravamo više izvora i sintetiziramo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje.
Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumijevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Upravo to razlikuje površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.
Vještačka inteligencija kao saveznik, a ne zamjena
Vještačka inteligencija nije neprijatelj učenja. Može biti korisna kao pomoć, podstrek ili način da brzo dobijemo pregled neke teme. Problem nastaje kada se VI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu aktivno razmišljati.
Najbolji rezultati postižu se kada VI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamjenjuje kognitivni napor. U tom slučaju mašina i čovjek rade zajedno, gradeći duboko i trajno znanje.
Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama?
Sve veća prisutnost generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog, svjesnog korištenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korištenog VI-ja omogućava mozgu da gradi duboko razumijevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Provjera različitih izvora, dodatno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.
Vještačka inteligencija, dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao njegova zamjena. Spomenuta studija pokazuje da previše pasivnog oslanjanja na VI vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumijevanja.
Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čovjeku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i čuva sposobnost dubokog razmišljanja.
(24sata.info)
