U središtu spornog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za završetak rata u Ukrajini, prema svemu sudeći, nije mir, nego ekonomska dobit, piše avaz.
Povoljna pozicija
Prema izvještaju Wall Street Journala (WSJ), Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džered Kušner vode pregovore s ruskim zvaničnicima kako bi osigurali da američke kompanije, ali i Trampovi bliski saradnici, budu u povoljnoj poziciji za ostvarivanje značajne zarade nakon završetka sukoba.
– Rusija ima toliko ogromnih resursa, prostranstva zemlje – rekao je Vitkof za WSJ, samo sedmicu nakon što je otkriveno da je instruirao Rusima kako da se najbolje dodvore predsjedniku.
Vitkof je za list govorio o budućnosti u kojoj bi Rusija, SAD i Ukrajina bili poslovni partneri.
– Ako sve to uradimo, i svi prosperiraju i postanu dio toga, i ako svi imaju korist, to će prirodno biti brana budućim sukobima jer svi dobro stoje – kazao je Vitkof.
Za Vitkofa, Kušnera i Ruse cilj je, prema pisanju lista, revitalizacija ruskog ekonomskog sistema vrijednog dva biliona dolara kroz zajedničke rusko-američke projekte.
U fokusu pregovora nalazi se 300 milijardi dolara ruske devizne rezerve, trenutno zamrznutih, koje Rusija namjerava usmjeriti američkim kompanijama za investicijske projekte i američko vođenje obnove Ukrajine.
Kirill Dmitriev, direktor ruskog državnog investicijskog fonda, predstavio je unosne mogućnosti za američko-rusku saradnju, uključujući eksploataciju mineralnih resursa na Arktiku te zajedničku misiju na Mars u partnerstvu sa SpaceX-om.
Novac iz takvih projekata tekao bi prema Trampovim prijateljima i megadonatorima. Džentri Bič (Gentry Beach), osnivač investicijske firme America First Global i donator Trumpove kampanje, pregovara o kupovini udjela u ruskom arktičkom projektu gasa, pod uslovom da sankcije budu ukinute, piše WSJ.
Trampov megadonator Stiven P. Linč (Stephen P. Lynch) radio je sa Trampom mlađim na potencijalnoj kupovini gasovoda Sjeverni tok 2, ključne rute koja Evropi isporučuje ruski gas.
Kroz saradnju s SAD-om na profitabilnim projektima, Rusija vjeruje da bi mogla postati ekonomska sila u Evropi, istovremeno gurajući klin između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih tradicionalnih evropskih saveznika.
Evropa je odbacila Trampov mirovni plan od 28 tačaka, koji je Vitkof sastavio na osnovu ruskog prijedloga, tvrdeći da je previše povoljan za Rusiju. Plan je od Ukrajine tražio teritorijalne ustupke i ograničenje vojne moći, čime bi se faktički oslabila ukrajinska državnost. Plan nije bio popularan ni u SAD-u, jer je dobio snažan otpor unutar Republikanske stranke.
Prekid vatre
Evropa je odgovorila vlastitim prijedlogom koji je izmijenio Trampov plan. Novi prijedlog predviđa da se pitanje teritorija rješava u razgovorima nakon prekida vatre i povećava gornja granica ukrajinske vojne moći kako bi država zadržala sposobnost odbrane. Pregovori se nastavljaju.
– Trampova administracija prikupila je stavove i Ukrajinaca i Rusa kako bi sastavila dogovor koji bi mogao zaustaviti ubijanje i okončati rat. Kao što je predsjednik rekao, njegov tim za nacionalnu sigurnost postigao je veliki napredak protekle sedmice, a sporazum će se i dalje usavršavati kroz razgovore s obje strane – kazala je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli (Anna Kelly) za WSJ.
Iako izvještaj opisuje brojne načine na koje bi Amerikanci i Rusi mogli profitirati iz mirovnog dogovora, nije jasno kakvu bi korist imala Ukrajina.
Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu, penzionisani general-potpukovnik Kejt Kelog (Keith Kellogg), izjavio je da napušta vladu nakon što je “izbačen” iz mirovnih pregovora. U oktobru je predsjednik Tramp odbio zahtjev Ukrajine za projektilima Tomahawk, za koje je smatrala da bi joj pomogli u jačanju pregovaračke pozicije prema Rusiji.
Vitkof je predložio da Ukrajina umjesto toga zatraži desetogodišnje oslobađanje od carina kako bi “supernapunila” svoju ekonomiju.
(24sata.info)