Istraživači kažu da će kap krvi biti dovoljna da pruži uvid u fiziološko stanje osobe i predvidi vjerovatnoću razvoja određenih bolesti – od dijabetesa do raka i demencije.
Najveća svjetska studija ključnih elemenata u ljudskoj krvi predviđa mogućnost dijagnosticiranja bolesti više od 10 godina prije pojave prvih simptoma. Samo kap krvi bit će dovoljna za analizu, kažu naučnici, prenosi N1.
Ideja se zasniva na projektu britanske Biobanke, u okviru kojeg je izmjereno više od 250 različitih proteina, šećera, masti i drugih spojeva u krvi pola miliona volontera.
Promijenit će rad medicinara
Pojavili su se složeni molekularni profili koji pružaju detaljne informacije o fiziologiji svake osobe. Kada se uporede s individualnim medicinskim kartonima i registrima uzroka smrti, oni nude potencijal za precizno predviđanje zdravstvenog stanja. “Ovo će zaista promijeniti naš rad”, rekla je dr. Joy Edwards-Hicks sa Univerziteta u Edinburghu, koja proučava kako promjene u krvi utiču na imunološki sistem.
Ona vjeruje da će rani prediktivni testovi spriječiti bolesti koje se sada moraju liječiti. “Ovo se uklapa u željeni model prevencije – da možemo dobiti predstavu o vašem zdravlju iz malog uzorka krvi. Ako biomarkeri nisu u normalnim granicama, možemo savjetovati kako to ispraviti”, dodala je.
Kako tačno postavljaju dijagnozu?
Britanska biobanka, u saradnji sa Nightingale Health, izmjerila je stotine ključnih metabolita kod volontera, uključujući šećere, aminokiseline, masti, prekursore hormona i otpadne produkte poput uree. Metaboliti se proizvode ili troše tokom razgradnje hrane, pića i lijekova ili tokom sagorijevanja energije, popravljajući štetu i gradeći novo tkivo za rast, izvještava Guardian.
Metabolički profili se kreiraju mjerenjem metabolita. Promjene u metaboličkim profilima ukazuju na bolest. Kada organi prestanu pravilno funkcionirati, profil se mijenja. Na primjer, bolesna jetra oslobađa amonijak, a oštećeni bubrezi mogu povećati ureu i kreatin. Oštećenje mišića manifestira se povećanim laktatom, a rak povećava unos glukoze.
Slika koju naučnici dobijaju iz metaboličkih profila često je sveobuhvatnija od drugih testova. To je zato što na metabolite ne utiče samo genetika pojedinca, već i lokacija i način života: ishrana, vježbanje, izloženost zagađenju i stres.
Budući da su prikupili podatke od pola miliona ljudi, to znači da mogu razviti pouzdane testove koji rano otkrivaju odstupanja od prosjeka.
Može predvidjeti demenciju i rak
Metabolički profili se već koriste za predviđanje nekih bolesti, uključujući demenciju, rekao je dr. Julian Mutz s King’s Collegea u Londonu.
Molekularni epidemiolog sa Univerziteta u Oxfordu i njegove kolege koristili su podatke iz studije kako bi identifikovali razlike u starenju muškaraca i žena i način na koji se razvijaju bolesti povezane sa starenjem, poput raka.
Biobanka je počela prikupljati uzorke 2006. godine.
(24sata.info)
