Čak i umjerene količine dnevne vježbe mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti kod starijih osoba koje su u riziku od razvoja ovog stanja, tvrde istraživači.
Ljudi se često podstiču da naprave 10 hiljada koraka dnevno kao dio zdrave rutine, ali naučnici su otkrili da 3 hiljade koraka ili više izgleda usporava promjene u mozgu i kognitivni pad koji pacijenti s Alzheimerovom bolešću doživljavaju.
Rezultati 14-godišnje studije pokazali su da je kognitivni pad odgođen u prosjeku za tri godine kod ljudi koji su hodali od 3 do 5 hiljada koraka dnevno, a za sedam godina kod onih koji su uspijevali napraviti od 5 do 7 hiljada koraka dnevno.
“Ohrabrujemo starije osobe koje su u riziku od Alzheimerove bolesti da razmotre male promjene u svojoj aktivnosti, kako bi izgradile trajne navike koje štite ili koriste njihovom mozgu i kognitivnom zdravlju”, rekla je dr. Wai-Ying Yau, prva autorica studije u bolnici Mass General Brigham u Bostonu.
Demencija pogađa procijenjenih 50 miliona ljudi širom svijeta, a Alzheimerova bolest je najčešći uzrok. U Velikoj Britaniji više od 500.000 ljudi ima Alzheimerovu bolest. Stanje je povezano s nakupljanjem dva toksična oblika proteina u mozgu, naime amiloid-beta plakova i tau spletova.
Yau i njene kolege analizirale su podatke 296 osoba starosti od 50 do 90 godina koje na početku studije nisu imale kognitivna oštećenja. Podaci su uključivali godišnje kognitivne procjene, brojanje koraka mjereno pedometrima i PET snimanje za otkrivanje nivoa amiloida i tau proteina u mozgu volontera.
Osobe s malo amiloida u mozgu na početku pokazale su vrlo malo kognitivnog pada ili nakupljanja tau proteina tokom trajanja studije. Rizik od Alzheimerove bolesti bio je veći kod onih s povišenim amiloidom na početku, a među njima je veći broj koraka bio povezan sa sporijom stopom kognitivnog pada i odgođenim nakupljanjem tau proteina. Kod osoba koje ne vode aktivan način života, nakupljanje tau proteina i kognitivni pad bili su znatno brži, izvještavaju istraživači u časopisu Nature Medicine.
Iako naučnici ne mogu isključiti obrnutu uzročnost, gdje rane promjene u mozgu kod Alzheimerove bolesti uzrokuju da ljudi manje hodaju u starijoj dobi, podaci ukazuju na to da fizička aktivnost ima zaštitno djelovanje. “Potrebna su nam randomizirana klinička ispitivanja kako bismo dokazali uzrok i posljedicu, ali vrlo je ohrabrujuće da fizička aktivnost može pomoći u promjeni nečije putanje”, rekla je Yau. “Ako imaju amiloid, mogli bi imati sporiju stopu propadanja ako su fizički aktivniji”.
Nije jasno kako bi vježbanje moglo pomoći, ali fizička aktivnost poboljšava protok krvi, smanjuje upalu i podiže nivo određenih hormona i faktora rasta, a sve to može igrati ulogu. “Što se tiče potencijalnih mehanizama, to je pitanje od milion dolara koje želimo istražiti u budućim studijama”, dodala je.
Dr. Julia Dudley iz organizacije Alzheimer’s Research UK ističe:
“Nalazi ukazuju na to da je čak i umjerena količina hodanja svakog dana, oko 5 hiljada koraka, povezana sa sporijim nakupljanjem tau proteina u mozgu, jednog od ključnih pokretača Alzheimerove bolesti. Ovo nam daje jasniju sliku o tome kako svakodnevne aktivnosti mogu podržati zdravlje mozga i utjecati na temeljne uzroke Alzheimerove bolesti”.
“Potrebna su dodatna istraživanja, uključujući klinička ispitivanja, kako bi se vidio direktan utjecaj fizičke aktivnosti na sprječavanje i usporavanje napredovanja demencije i na uzroke osnovnih bolesti. Ali studije poput ove potvrđuju da jednostavne promjene u našem načinu života mogu pomoći da naš mozak ostane zdraviji duže vrijeme”, zaključila je, prenosi N1.
(24sata.info)
