Ako “Akt o demokratiji i napretku zapadnog Balkana” prođe američki kongres i senat, sve potrebne odbore i na kraju dobije i amin predsjednika Trampa, Sjedinjene države će praktično donijeti zakon kojim se obavezuju da njihova spoljna politika ne zagovara razmjenu terotirija, secesije ili bilo kakav drugi vid prekrajanja granica po etničkim linijama između Kosova i Srbije ili bilo gdje drugdje na zapadnom Balkanu, kao ni, primjera radi, otcjepljenje Republike Srpske.
To se navodi u odjeljku 11 pomenutog akta, naslovljenom kao „Odnosi između Kosova i Srbije“.
U tom, pretposljednjem odjeljku prijedloga zakona, upućenog pred Kongres minule nedjelje od strane predlagača kongresmena Vilijema Kitinga (demokrate iz Masačusetsa), najprije se konstatuje da je put ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine dogovoren 27. februara 2023. godine, uz podršku Evropske unije.
„Nova“ politika Vašingtona
Ovaj dogovor je, podsjećamo, u našoj javnosti imenovan kao takozvani Ohridski sporazum, i izazvao je dosta polemika, ne zbog svoje prirode nego zato što je predsjednik – inače glavni pregovarač u ovom slučaju – tvrdio da „ništa nije potpisao“.
Kao što je ekspertska javnost i tvrdila, sporazum je, makar u agendi EU i SAD, validan i bez pomenutog potpisa.
U predlogu zakona navodi se i da bi Srbija i Kosovo trebalo da „naprave momentalni napredak u implementaciji“ ovog sporazuma.
Kada se to dogodi, prijedlog zakona predlaže bilateralne razgovore Srbije i Kosova, konkretne inicijative za jačanje trgovine i investicija „u obje zemlje“, i nastavak podrške Vašingtona u cilju postizanja sveukupnog konačnog sporazuma.
Dio vezan za „crtanje granica“ na zapadnom Balkanu počinje riječima:
„Politika je vlade Sjedinjenih država da neće sprovoditi bilo koju politiku koja zagovara razmjenu teritorija, otcjepljenje, ili bilo koju drugu formu prekrajanja granica po etničkim linijama na zapadnom Balkanu kao sredstvo da se arbitriraju neslaganja između nacionlanih država u regionu“.
U nastavku se navodi da će vlasti u SAD umjesto toga podržavati demokratije u ovim zemljama kao način da spriječe povratak etničkim sukobima koji su nekada karakterisali region.
Istraga ruskih i kineskih špijuna
Posljednji odjeljak zakonskog predloga bavi se isključivo ruskim i kineskim malignim uticajem, operacijama i kampanjama sa tim ciljem, na zapadnom Balkanu.
Tako je i naslovljen, a počinje zahtevom da se u periodu ne dužem od 6 mjeseci (180 dana), državni sekretar, direktor DNI (nacionalne obaveštajne službe) i rukovodioci ostalih državnih agencija, obavežu da sačine izveštaj upućen kongresu a koji se tiče ruskih i kineskih malignih uticaja u regionu.
Akcije koje su pod lupom podrazumevaju podrivanje demokratskih institucija, promovisanje političke nestabilnosti i ugrožavanje američkih i interesa NATO u našem regionu.
Prijedlog zakona potom detaljno propisuje kako bi trebalo da pomenuti izvještaj izgleda, te da bi u njemu morali da se nalaze sljedeći elementi: procjena ciljeva Rusije i Kine u pogledu malignih uticaja, aktivnosti Stejt dipartmenta u cilju suprotstavljanja tim uticajima, kao i listu u kojoj će biti identifikovana svaka mreža, entitet i pojedinac, koji podržava maligne kampanje, finansijski i operativno, a koje ograničavaju slobodu govora, stvaraju barijeru za pristup demokratskim procesima, uključujući slobodno glasanje na slobodnim i poštenim izborima.
Istovremeno, traži se i istraga o tome kako ti entitet i pojedinci sprovode svoje taktike, šta su do sada radili u tom pogledu, gde su ih sprovodili, i koji su kapaciteti pojedinačnih država da se tim kampanjama suprotstave. Takvi izveštaji bili bi zavedeni kao „poverljivi“.
U fokus privreda i demokratija
Ova dva člana zakona, inače, zatvaraju Akt, koji je većim delom posvećen načinima da se intenzivira ekonomska saradnja SAD sa zapadnim Balkanom, ali i animiranjem mladih, dodatnim impulsom u kulturnoj saradnji i razmeni među državama, sajber bezbednošću.
U Aktu se, inače, konstatuje da su korupcija, pa i visoka politička korupcija, siromaštvo, emigracija mladih, kampanje lažnih vesti i posebno osjetljivost tehnološke infrastrukture, bolne tačke regiona.
Naglašava se i zavisnost od ruskih energenata, goriva i prirodnog gasa, a posebno se osvrće na izborne neregularnosti iz decembra 2023. godine, koje je primetila još Bajdenova administracija.
Zato se zakonskim predlogom od SAD traži da: ohrabri povećanje trgovine i investicija na relaciji SAD – zapadni Balkan; proširi pomoć u integraciji regiona i ojača ekonomska integracija, sa posebnim akcentom na žensko preduzetništvo i mlade preduzetnike; radi sa saveznicima i partnerima na tome da se unaprede vladavina prava, diversifikacija energetike, ekononmske i demokratske reforme, i da se smanji siromaštvo u regionu.
Posebna stavka bavi se baš diversifikacijom energetske politike, smanjenjem zavisnosti od ruskih energenata, te tranziciji u pravcu zelene energije, piše Nova.rs.
(24sata.info)
