Nevoljno i ritmično drhtanje mišića – tremor, najčešće pogađa ruke, a iako može biti uznemirujući, važno je znati da svaka osoba ima blagi, jedva primjetni tremor. On postaje vidljiviji i pojačan pod utjecajem stresa, umora, neispavanosti ili nakon konzumacije stimulansa poput kofeina. Takvo pojačano drhtanje obično je privremeno i nije razlog za veliku zabrinutost, a u većini slučajeva se smiri kada se tijelo vrati u stanje mirovanja i kada se otkloni okidač.
Ponekad su i životne navike razlog
Osim općepoznatih stimulansa i stresa, uzrok drhtanja ruku može ležati i u drugim životnim navikama ili medicinskim stanjima. Pad nivoa šećera u krvi, poznat kao hipoglikemija, može izazvati drhtavicu, naročito ako ste preskočili obrok. Slične simptome može uzrokovati i apstinencijalna kriza kod osoba koje prestanu konzumirati alkohol. I kao nuspojava mnogih lijekova javlja se tremor, uključujući neke lijekove za astmu, antidepresive, kortikosteroide i određene antibiotike. Također, nedostatak vitamina B12 može utjecati na nervni sistem i manifestirati se drhtanjem.
Ključan korak u razumijevanju uzroka drhtanja je razlikovanje trenutka u kom se ono javlja. Ljekari razlikuju dvije glavne kategorije: tremor u mirovanju i akcijski tremor.
Tremor u mirovanju javlja se kada su mišići opušteni, recimo, dok ruke miruju u krilu. S druge strane, akcijski tremor pojavljuje se tokom pokreta i najčešći je oblik drhtanja. On se dodatno dijeli na posturalni, koji se javlja pri održavanju položaja protiv gravitacije (npr. ispružene ruke), i kinetički, koji se javlja tokom ciljanog pokreta, poput prinošenja šoljice ustima. Esencijalni tremor je češći i obično zahvata obje ruke, a može se proširiti i na glavu, noge i glasne žice, uzrokujući drhtav glas.
Stanja koja zahtijevaju pažnju
Drhtanje ruku može biti i simptom drugih ozbiljnih neuroloških bolesti. Kod Parkinsonove bolesti, drhtanje obično počinje na jednoj strani tijela i postepeno se širi, a prate ga i drugi simptomi, poput usporenosti pokreta, ukočenosti mišića i problema s ravnotežom. Multipla skleroza (MS), autoimuna bolest koja oštećuje nervni sistem, također može uzrokovati tremor, kao i oštećenja mozga nastala usljed moždanog udara ili traumatske povrede.
Osim neuroloških poremećaja, drhtanje ruku može signalizirati i druge zdravstvene probleme. Pojačan rad štitne žlijezde (hipertireoza) ubrzava metabolizam i može izazvati tremor, uz simptome poput ubrzanog rada srca, gubitka težine i osjetljivosti na toplotu. Problemi s jetrom ili bubrezima također mogu dovesti do nakupljanja toksina u tijelu, što utječe na funkciju mozga i izaziva drhtanje. Zbog širokog spektra mogućih uzroka, ključna je tačna dijagnoza. Ljekar će obaviti detaljan neurološki pregled, analizirati kada i kako se tremor javlja i prema potrebi zatražiti krvne pretrage ili metode poput CT ili magnetske rezonancije mozga.
Šta se može preduzeti
Iako za većinu oblika tremora ne postoji lijek koji će ga u potpunosti ukloniti, dostupni su brojni tretmani za upravljanje simptomima. Prvi korak često uključuje promjene životnog stila, kao što su izbjegavanje kofeina i alkohola, upravljanje stresom tehnikama opuštanja i osiguravanje dovoljne količine sna. U nekim slučajevima može pomoći i fizikalna terapija, gdje pacijenti uče vježbe za poboljšanje kontrole mišića.
Kada ići ljekaru
Ako primijetite da vam se ruke tresu, važno je ne paničiti. Povremeno i blago drhtanje često je samo reakcija tijela na umor ili stres. Međutim, ako tremor postane stalan, progresivno se pogoršava, znatno vam ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima poput slabosti, promjena u govoru ili problema s ravnotežom, ne odgađajte posjetu ljekaru.
(24sata.info)
