Podaci sa terena i recentna istraživanja pokazuju da je rezani duhan i dalje dominantni segment ilegalne trgovine. Proizvođači, mali preprodavci i mreže ličnih poznanstava pretvorile su ga u proizvod koji se lako kreće i teško suzbija, a u konačnici i zbog kojeg crno tržište duhana još uvijek ne jenjava.
Prethodna iskustva pokazuju da akcije agencija za provedbu zakona mogu usporiti ilegalne tokove i napraviti dugoročne promjene. Dakle početak sezone otkupa legalnog duhana, predstavlja priliku za strateško preispitivanje. Hoće li se rješavanju ovog pitanja, koje kreira veliki udar na budžet države, konačno aktualizirati?
Zašto je rezani duhan dominantan – problem nije samo u distribuciji
Prema IPSOS istraživanju, 94 posto punoljetnih ispitanika, potrošača rezanog duhana, kupuje ilegalne proizvode. Statistika je to koja pokazuje da ilegalna ponuda uveliko utječe na navike potrošača. Ne treba zaboraviti ni veliku razliku u cijeni između leganih i ilegalnih duhanskih proizvoda koja “gura” korisnike na odabir ilegalnih proizvoda.
Razlog nije samo u lakoj dostupnosti i dobro uhodanim lancima nabavke, već i u visokoj zaradi koju ilegalna trgovina donosi. Velike količine koje se svake godine krijumčare i prodaju pokazuju da je riječ o ozbiljno organizovanom švercu. Čak i kada se jedna ruta zatvori, brzo se otvaraju nove, pa povremene zapljene predstavljaju samo privremeno rješenje.
“Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini već godinama predstavlja jedan od najozbiljnijih fiskalnih i institucionalnih izazova. Procjene da država zbog ilegalne trgovine godišnje gubi stotine miliona maraka nisu nerealne, o tome je struka više puta govorila i ukazivala na analize, obzirom da se samo crno tržište rezanog duhana procjenjuje na više od 2.000 tona godišnje. Samo po ovom osnovu, država gubi preko 420 miliona KM javnih prihoda”, za Klix.ba je artikulisao dimenzije problema ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Prema njegovom mišljenju, ključ dugoročnog smanjenja crnog tržišta mogao bi biti u organizovanom otkupu duhana, potencijalnom instrumentu koji kombinuje različite sfere interesa – poljoprivredu, tržište, javne prihode i javno zdravstvo.
“Otkup duhana jedan je od načina borbe koji u javnosti sve više dobija na pažnji. Efekti se ne bi mogli vidjeti preko noći, ali uz dobru pripremu i podršku institucija u jednoj ili dvije sezone moglo bi doći do značajnog pomaka kroz smanjenja udjela ilegalnog duhana, jačanja legalne proizvodnje, rasta javnih prihoda te utjecaja na javno zdravstvo”, objašnjava Hadžić.
Za “opipljive” rezultate potrebne su i kratkoročne mjere
Dok organizovani otkup i jačanje legalne proizvodnje ostaju dugoročni ciljevi, potrebno je paralelno provesti i niz brzih, operativnih mjera koje mogu odmah dati rezultate.
Pored administrativnih olakšica za registrovane proizvođače i prodavce, važno je informisati građane o rizicima kupovine ilegalnog duhana i o prednostima legalne ponude, od sigurnosti proizvoda do koristi za javne prihode.
“Do kraja ove sezone, uz nastavak ciljane kontrole i zapljena, postoje i kratkoročne mjere koje mogu dati rezultate. Institucije mogu pojačati nadzor pijaca i online prodaje, ubrzati registraciju proizvođača i distributera, te provesti informativne kampanje koje jasno komuniciraju rizike kupovine ilegalnih proizvoda i prednosti legalnog kanala. Time bi se djelovalo na ključne kanale distribucije i istovremeno poslalo snažno upozorenje da država ima kontrolu nad tržištem”, jasne su smjernice Hadžića.
Već blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta pokazuje da koordinisane akcije državnih institucija daju rezultate. Pojačane kontrole, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije BiH, uspjele su suziti prostor za djelovanje kriminalnih mreža. Ipak, trajni efekti zahtijevaju kontinuitet i administrativnu odvažnost.
Primjer su i zemlje u okolini: Susjedi pretvaraju duhan u zakonit profit
Dok BiH traži model koji će dugoročno smanjiti crno tržište i ojačati legalnu proizvodnju, vrijedi obratiti pažnju i na iskustva susjednih zemalja. Njihove prakse pokazuju učinkovitiji pristup jer tretiraju duhan kao važnu poljoprivrednu i izvozno poslovnu granu.
U Hrvatskoj je, naprimjer, duhan jedna od strateških poljoprivrednih kultura. Naročito je značajna u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje se ostvaruje oko 80 posto domaće proizvodnje. Tokom 2024. godine proizvedeno je više od 6.000 tona duhana, a preko 350 porodičnih poljoprivrednih gazdinstva bave se ovom radno intenzivnom i profitabilnom proizvodnjom s osiguranim otkupom.
“Primjeri iz susjednih zemalja pokazuju da je moguće istovremeno kontrolisati crno tržište i razvijati održivu domaću proizvodnju. Hrvatska, primjerice, duhan tretira kao stratešku poljoprivrednu kulturu sa sigurnim otkupom i značajnim izvozom, čime čuva ruralnu demografiju, kreira nova radna mjesta i ima redovne javne prihode po ovom osnovu. Takav model otvara prostor i za Bosnu i Hercegovinu da dugoročno prepozna dvostruki značaj ove grane i to kroz smanjenje ilegalnog tržišta i razvoj legalne proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, te da unaprijedi regionalnu saradnju kroz zajedničke akcije nadzora, razmjenu iskustava i harmonizaciju politika”, kazao je Hadžić.
Osim Hrvatske, pozitivan primjer pruža i Slovenija, gdje su kombinacijom raznih aktivnostidržavnih institucija za suzbijanje šverca, edukativnih kampanja, nadzora cijelog procesa od sadnje do proizvodnje gotovog proizvoda, te fiskalnih kontrola uspjeli smanjiti crno tržište za oko 50% u posljednjih pet godina.
Takvi podaci daju okvir za realistična očekivanja u BiH, ali pravi pomaci vidjet će se tek kroz povećan broj zapljena švercanog rezanog duhana.
Kako građani mogu prepoznati da je crno tržište duhana počelo slabiti?
“Prvi pravi znak da crno tržište počinje slabiti bit će vidljivo smanjenje ponude ilegalnog rezanog duhana na pijacama i internetu, i stabilniji javni prihodi koji se vraćaju u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu”, ističe Hadžić.
Ako ovakvi pokazatelji ne budu prisutni u skorijem periodu, bit će to signal da su institucije mogle pokazati veću efikasnost i volju kada je u pitanju ovaj problem.
Upravo zato i jeste važna predstojeća sezona otkupa rezanog duhana. Uz strateški pristup, koordinirane inspekcijske akcije i podršku legalnim kanalima, moguće je smanjiti udio ilegalnog duhana i ojačati javne prihode koji se vraćaju u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Rezultat, koji će se odraziti na cijelo društvo, zavisit će od dosljednosti institucija i njihove sposobnosti da priliku pretvore u trajnu promjenu.
(24sata.info)