Kineski istraživači su otkrili 41 novo klizište na Mjesecu od 2009. godine koristeći satelitske snimke visoke rezolucije, piše klix.
Istraživači su pronašli dokaze o aktivnim klizištima na površini Mjeseca, a prema njihovim tvrdnjama, ova klizišta najvjerovatnije izazivaju mjesečevi potresi, a ne udari asteroida kako se ranije mislilo.
Od 2009. godine na Mjesecu je uočeno 41 novo klizište. Otkriveni su poređenjem 562 para satelitskih snimaka (rezolucija <1 m/piksel) ukupno 74 nestabilna mjesta snimljena u različito vrijeme.
U poređenju s klizištima na Zemlji, ove mjesečeve verzije su mnogo manje, obično mjere oko 1 km dužine i 100 metara širine. Također, obično nisu dublji od 1 m, a sastoje se od procijenjenih 100.000 kubnih metara materijala.
Međutim, istraživači ističu da potresi na Mjesecu mogu biti gori od zemljotresa iste veličine jer je Mjesec suh i u njegovim stijenama nema vode koja bi apsorbirala udar. Seizmički valovi sporo gube energiju na Mjesecu, tako da potresi mogu trajati satima, tresući strukture mnogo duže.
“Iako su potresi na Mjesecu detektovani tokom misija Apollo, konvencionalna geološka mudrost pretpostavljala je da je endogena aktivnost na Mjesecu u suštini prestala, ostavljajući procjene geoloških opasnosti od seizmičnosti Mjeseca uglavnom neistraženim”, naveli su naučnici u svom u radu.
Prema izvještajima, većina njih pronađena je na strmim padinama (24 do 42 stepena), kao što su zidovi kratera, nabori (karakteristike povezane s rasjedima) i vulkanske mrlje. Većina njih je također koncentrisana u istočnom bazenu Mare Imbrium, što sugeriše da je ovo područje seizmički aktivno.
“Iako izvori endogene seizmičke aktivnosti na Mjesecu još nisu u potpunosti shvaćeni, ovo tumačenje se poklapa s trenutnim termalnim stanjem Mjeseca, odnosno da je njega unutrašnjost i dalje dovoljno aktivna da pokrene endogenu seizmičku aktivnost”, dodao je tim.
Smatra se da je ovaj dio Mjeseca nastao sudarom s proto-planetom tokom kasne faze Teškog bombardovanja u historiji Sunčevog sistema. Istraživači su također pronašli nove udarne kratere na Mjesecu, ali su otkrili da se manje od 30 posto njih poklopilo s klizištima.
Oni pretpostavljaju da ovo ukazuje na to da su većinu klizišta uzrokovali unutrašnji potresi Mjeseca, što znači da je on još uvijek geološki aktivan. Također, ovo ne samo da je samo po sebi zanimljivo, već i pokazuje da Mjesec nije toliko geološki “mrtav” kao što se nekada vjerovalo.
Takvi nalazi i u mapiranju seizmičkih zona unutar Mjeseca, koje je ranije bilo teško otkriti. Također, nude tragove o termalnoj evoluciji Mjeseca.
Gledajući unaprijed, identifikacija aktivnih seizmičkih zona na Mjesecu također će pomoći u planiranju sigurnih mjesta za slijetanje za buduće ljudske misije i lunarne baze. Kina želi izgraditi stanicu na južnom polu Mjeseca najranije do 2035. godine.
Iako je rizik od klizišta relativno nizak u cjelini, oprema i staništa trebaju izbjegavati strma ili potresna područja. Također, sugerisano je da bi postavljanje seizmometara na ključne lokacije bilo odličan sljedeći korak, kako bi se bolje ispitala unutrašnjost Mjeseca.
U stvari, kineska misija Chang’e-8 (2029.) će nositi lunarni seizmometar na južni pol. Nakon što se otkriju potresi na Mjesecu, sateliti mogu brzo provjeriti potpise klizišta u epicentru, povezujući događaje potresa s promjenama na površini.
Istraživanje je objavljeno u National Science Reviewu.
(24sata.info)
