Prvačići u Bavarskoj doživjet će promjenu u sistemu načina na koji su do sada učili slova.
Do ove godine, prvačići su prvo učili štampana, a potom pisana slova.To znači: svako slovo moraju svladati u četiri varijante: veliko i malo štampano, te veliko i malo pisano. Uz to dolaze bezbrojne mogućnosti povezivanja između slova.
Nova istraživanja dokazuju: pisana slova koče djecu, umjesto da im pomažu, piše Merkur, prenosi Fenix.hr.
43 škole već testiraju potpuno novu metodu, a rezultati su iznenađujući.
“Pojednostavljena početna slova za neku su djecu teška i često dovode do rukopisa koji su teško čitljivi”, kaže Maria Wilhelm, voditeljica odjela za osnovne škole u Ministarstvu obrazovanja. Još dramatičnije: “Često doživljavamo da djeca u trećem razredu ponovno prelaze na štampana slova, iako su prije toga učila pisana.”
Pionirsko istraživanje Eve Odersky sa Sveučilišta Eichstatt jasno pokazuje: pisana slova usporavaju djecu. Za rečenicu od pet riječi djeci koja pišu povezanom rukom trebalo je u prosjeku 22 sekunde. Oni koji su pisali tiskanim slovima bili su dvije do tri sekunde brži, a oni koji koriste djelomično povezana slova čak četiri sekunde.
“To u školskom danu čini veliku razliku na cijeloj stranici”, objašnjava istraživačica. Još zanimljivije: dok djeca koja pišu štampana slova u zraku traže izravan put do sljedećeg slova, djeca koja pišu pisanim slovima rade nevidljive krivulje i petlje, čisto gubljenje vremena.
Kao posljedica toga Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je pilot-projekt “FlowBy”. U 43 osnovne škole djeca odmah iz štampanih slova razvijaju svoj osobni rukopis, bez “obilaznog puta” preko klasičnih pisanih slova. U posebnim “radionicama pisanja” isprobavaju se odgovarajuće veze između slova.
Ovaj primjer Bavarske nije sam – u nekoliko saveznih zemalja “osnovna slova” već su dopuštena kao alternativa. Baden-Württemberg ostavlja školama na izbor hoće li koristiti pisana slova ili ne. Švicarska je pisanim slovima u potpunosti okrenula leđa.
Ovisno o rezultatima projekta, temeljna odluka mogla bi pasti već u školskoj godini 2026./27.
Angelika Speck-Hamdan, umirovljena profesorica didaktike osnovne škole sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, procjenjuje: “Najviše će trebati jedno desetljeće da se jednodijelno usvajanje pisma u Bavarskoj ustali.”
Bavarski savez učitelja i učiteljica na to gleda s rezervom. “Apsolutna norma nema smisla”, ističe predsjednica BLLV-a Simone Fleischmann. Važna je individualna odluka za svako dijete.
(24sata.info)
