Sjedinjene Američke Države spremne su pružiti obavještajnu podršku i nadzor bojišta svakoj zapadnoj misiji koja bi garantovala sigurnost poslijeratne Ukrajine te učestvovati u evropskom zračnom odbrambenom štitu za tu zemlju, piše Financial Times pozivajući se na evropske i ukrajinske zvaničnike.
Prema pisanju FT-a, američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je poručio evropskim liderima da će Washington biti dio “koordinacije” sigurnosnih garancija za Ukrajinu nakon rata, što je Kijev tražio kako bi spriječio mogući novi napad Rusije.
Četiri izvora upoznata s razgovorima izjavila su za Financial Times da su visoki američki zvaničnici signalizirali spremnost da ponude tzv. strateške resurse: obavještajne, nadzorne i izviđačke kapacitete, komandne strukture te zračne odbrambene sposobnosti. Ovi kapaciteti trebali bi omogućiti i osigurati svaku evropsku misiju na terenu.
Iako bi misiju predvodile Velika Britanija i Francuska, FT ističe da evropski zvaničnici privatno priznaju kako bi ona bila neizvodiva bez američke podrške u obavještajnom i komandnom segmentu.
Prema FT-u, američka ponuda predstavlja veliki zaokret u odnosu na raniji stav Trumpove administracije, koja je još početkom godine odbacivala bilo kakvo učešće SAD-a u zaštiti poslijeratne Ukrajine.
Ovaj signal ohrabrio je evropske vlade koje već mjesecima lobiraju kod Washingtona da se aktivnije uključi.
Trump, koji snažno zagovara mirovne pregovore, naglasio je da SAD neće slati vlastite vojnike u Ukrajinu. Međutim, za Fox News je izjavio da su Amerikanci “spremni pomoći evropskim snagama, posebno iz zraka”.
Financial Times piše da bi uloga SAD-a uključivala i zračne resurse, logistiku te zemaljske radare koji bi omogućili zračni štit pod nadzorom evropskih snaga, kao i eventualnu zabranu letenja nad Ukrajinom. Američke satelitske i komandne sposobnosti bile bi ključne za nadzor eventualnog prekida vatre i koordinaciju zapadnih snaga.
Zapadni saveznici, prema FT-u, već su skicirali okvir u kojem bi demilitariziranu zonu nadzirali neutralni mirovnjaci, granicu bi čuvale ukrajinske snage koje bi obučio NATO, a evropske snage bile bi raspoređene dublje unutar Ukrajine kao dodatna linija odvraćanja – uz američku podršku iz pozadine.
Uprkos potencijalnom američkom angažmanu, FT navodi da i dalje postoji oprez kod javnosti i političara u mnogim evropskim državama kada je riječ o slanju vojnika u Ukrajinu. Kremlj je odbio Trumpov prijedlog sastanka Putina i Zelenskog, a ruski predsjednik i dalje insistira na maksimalističkim zahtjevima koji su za Ukrajinu neprihvatljivi.
Predsjednica Evropske komisije za energetiku, Paula Pinho, izjavila je da su nacionalni sigurnosni savjetnici nakon sastanka u Washingtonu dobili zadatak da konkretno razrade sigurnosne garancije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je o tome već razgovarao s vojnim rukovodstvom i partnerima. “Tempo rada mora se ubrzati.
Odbrambeni dio sigurnosnih garancija mora biti detaljno razrađen u skorijoj budućnosti”, poručio je Zelenski, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
