Stručnjaci upozoravaju da “uzrok može biti složeniji nego što mislimo”.
Krvarenje u mozgu više nije problem samo za starije osobe. Zašto ova nekada bolest starijih osoba sve češće pogađa mlade ljude u dvadesetim godinama? Šta stoji iza ovog neočekivanog porasta krvarenja u mozgu?
Dok se krvarenje u mozgu dugo smatralo zdravstvenim problemom koji prvenstveno pogađa starije odrasle osobe, nedavni porast slučajeva među mlađim osobama je zapanjujući. Ova promjena zahtijeva obnovljenu svijest i o zdravstvenoj zaštiti i o društvu u cjelini.
Na primjer, nedavna studija provedena na Univerzitetu u Helsinkiju izvijestila je da je godišnja incidencija intracerebralnog krvarenja (ICH) kod osoba u dobi od 16 do 49 godina približno 4,9 na 100.000 ljudi, prenosi Hurriyet.
Globalni teret bolesti (GBD), veliki istraživački projekat koji mjeri i analizira utjecaj bolesti, povreda i faktora rizika na ljude širom svijeta, također primjećuje da je broj moždanih krvarenja kod mladih odraslih osoba širom svijeta u porastu.
SVE ČEŠĆI IZVJEŠTAJI U MEDIJIMA
Upečatljivi i raznoliki izvještaji o slučajevima moždanog krvarenja nedavno su dominirali vijestima; zdravstveni problemi s kojima se suočavaju naučnici, političari i građani privukli su pažnju javnosti.
U svojoj najnovijoj objavi na društvenim mrežama, svjetski poznata turska naučnica, vanredna profesorica dr. Canan Dagdeviren, otkrila je da je 9. juna pretrpjela moždano krvarenje, provela je 12 dana na intenzivnoj njezi i zamalo umrla. Dagdeviren, koja je izjavila da je tokom liječenja koristila 964 lijeka, rekla je kako je “doživjela čudo”.
Geofizički inženjer, prof. dr. Ovgun Ahmet Ercan, koji često puni naslovnice zbog svojih predviđanja zemljotresa, hospitalizovan je u Bosni i Hercegovini zbog moždanog krvarenja i moždanog udara. Ercan je u izjavi na svom profilu na društvenim mrežama rekao kako je “kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu Sarayova s krvnim pritiskom od 22/12 s bolom koji se širio od vrata do struka duž kičmene moždine”.
“Nakon tri sata intenzivne intervencije, krvni pritisak mi je snižen na 13/7,5. Preživio sam krvarenje u mozgu i moždani udar”, ispričao je Ercan.
Ministar javnih investicija Srbije Darko Glišić pretrpio je krvarenje u mozgu tokom direktnog prenosa TV programa u kojem je učestvovao tog jutra. Nakon Glišićevog naknadnog pogoršanja, prenos uživo je prekinut, a ministar je prevezen u bolnicu.
“U POSLJEDNJIH 10 GODINA ZABILJEŽEN JE PORAST OD 15-20%”
Vanredni profesor dr. Muhammet Arif Ozbek, specijalista za mozak i neurohirurgiju u privatnoj univerzitetskoj bolnici, izjavio je kako je “istina” da su se posljednjih godina slučajevi krvarenja u mozgu povećali ne samo kod starijih dobnih skupina, već i kod mlađih ljudi.
“Prema procjenama, došlo je do povećanja stope krvarenja u mozgu među mladima za 15-20%, posebno u posljednjih 10 godina. Mogu reći da će se ovaj trend vjerovatno nastaviti u narednim godinama. Zaista, mnogi stručnjaci tako vjeruju”, rekao je profesor.
KOJI SU TEMELJNI RAZLOZI ZA OVAJ PORAST?
Ozbek je ocijenio kako aneurizme i kongenitalni vaskularni poremećaji igraju značajnu ulogu u krvarenju u mozgu kod mladih ljudi, a istovremeno je napomenuo da visok krvni pritisak, gojaznost, sjedilački način života, pušenje, alkohol, a posebno prekomjerna konzumacija energetskih pića značajno povećavaju rizik.
“Kombinacija genetske infrastrukture i okolišnih okidača značajno povećava vjerovatnoću krvarenja u mozgu u mladoj dobi“, rekao je vanredni profesor dodajući da je zajedničko vrednovanje ovih faktora ključno u procesima dijagnoze i liječenja.
Također se vodi debata o utjecaju modernih prehrambenih navika na zdravlje krvnih sudova. Mnogi stručnjaci navode da ne postoje jaki dokazi da GMO hrana i aditivi direktno uzrokuju krvarenje u mozgu, ali ne treba zanemariti postojanje indirektnih mehanizama koji bi mogli negativno utjecati na zdravlje krvnih sudova.
Različiti razlozi su u prvom planu kod mladih i starih osoba.
Ozbek je kazao da se krvarenje u mozgu javlja iz različitih patoloških razloga ovisno o dobnim grupama dodajući: „Dok se rupture malih krvnih sudova zbog hipertenzije općenito viđaju kod starijih osoba, rupture aneurizme ili vaskularne malformacije češće su kod mlađih osoba”.
On je istakao da ove razlike utiču na metode liječenja u mnogim fazama, od kliničkog toka do hirurških pristupa, naglašavajući da mlade osobe ne bi trebale podcijeniti simptome i da bi se svakako trebale konsultovati sa specijalistom radi rane dijagnoze.
OBRATITE PAŽNJU NA OVE SIMPTOME!
Rani znaci krvarenja u mozgu često se mogu previdjeti. Dr. Muhammet Arif Ozbek istakao je šest najčešćih znakova:
– iznenadna i jaka glavobolja
– mučnina i povraćanje
– oštećenje vida
– teškoće s govorom
– iznenadna utrnulost/slabost u licu ili tijelu
– konfuzija
Ozbek naglašava da su takvi simptomi “alarmni znaci koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”.
MLADE OSOBE IMAJU VEĆE ŠANSE ZA OPORAVAK
Proces oporavka nakon krvarenja u mozgu može značajno varirati ovisno o dobi osobe. Prema riječima ljekara, veća plastičnost mozga kod mlađih osoba ubrzava neurološki oporavak. Ovo ukazuje na to da mlađe osobe imaju prednost u odnosu na starije osobe tokom procesa oporavka.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ova prednost moguća samo uz ranu i odgovarajuću intervenciju. Ozbek ističe da u suprotnom oštećenje moždanog tkiva može postati trajno i navodi da je rehabilitacija efikasnija kod mlađih pacijenata.
Profesor naglašava da uslovi okoline, kao i individualni način života, utiču na cerebrovaskularno zdravlje. Faktori poput klimatskih promjena, zagađenja zraka, izloženosti teškim metalima i hroničnog stresa uzrokovanog urbanizacijom mogu vremenom uzrokovati oštećenje zidova krvnih sudova.
Napominjući da ovi faktori mogu povećati rizik od krvarenja u mozgu, vanredni profesor Ozbek je napomenuo da je posljednjih godina došlo do značajnog povećanja broja naučnih studija koje otkrivaju efekte uslova okoline komentarišući da “sve veći broj slučajeva krvarenja u mozgu kod mladih ljudi izaziva ozbiljnu uzbunu ne samo za zdravlje pojedinaca već i za javno zdravlje”.
“Važno je zapamtiti da redovni zdravstveni pregledi, zdrava prehrana, izbjegavanje duhana i alkohola te rana dijagnoza spašavaju živote”, zaključio je dr. Ozbek.
(24sata.info)
