Gotovina još ne nestaje iz svakodnevice, ali ubrzano gubi na važnosti. Diljem eurozone građani sve više koriste kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok fizički novac, novčanice i kovanice, ima sve manju ulogu u svakodnevnim transakcijama.
Za Europsku središnju banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se okreće bezgotovinskom plaćanju? Njihov odgovor je digitalni euro – digitalna valuta središnje banke osmišljena da funkcionira poput gotovine, ali u digitalnom obliku, piše Euronews.
Nadopuna fizičke gotovine digitalnim oblikom
“Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu”, izjavio je u srpnju Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a: “Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine.”
Gotovina je jednostavna i univerzalno prihvaćena. Za nju nije potreban bankovni račun, nema skrivenih naknada, a povijest plaćanja ostaje isključivo vaša. S druge strane, većina današnjih digitalnih plaćanja odvija se preko privatnih tvrtki.
Iako su kartice praktične, dio su komercijalnog sustava u kojem transakcije prolaze kroz mreže u privatnom vlasništvu koje prate podatke, naplaćuju naknade trgovcima i mogu isključiti osobe bez bankovnog računa.
Velik dio naše potrošnje danas ovisi o sustavima kojima upravljaju američke kartične kuće ili aplikacijama tehnoloških kompanija. “Ono što je posebno zabrinjavajuće u Europi jest da prazninu nastalu smanjenjem korištenja gotovine popunjavaju neeuropska rješenja za plaćanje”, istaknuo je Cipollone.
Rizik od gubitka monetarnog suvereniteta
Bez digitalnog eura, ECB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama. Između 2019. i 2024. godine, udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68 % na 40 % po broju transakcija, te sa 40 % na samo 24 % po vrijednosti.
“Nemogućnost korištenja fizičke gotovine u online transakcijama ili za digitalna plaćanja na prodajnom mjestu lišava nas ključne opcije plaćanja”, rekao je Cipollone, upozorivši da to smanjuje otpornost, konkurenciju, suverenitet te u konačnici, slobodu potrošača da biraju kako će platiti.
Ako ECB ne djeluje, ovisnost o privatnim, često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja samo će rasti, a s njom i rizik po monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac središnje banke ostane relevantan u svakodnevnom životu građana.
Potrošači i dalje preferiraju gotovinu
Unatoč trendovima, mnoga mala poduzeća i potrošači i dalje preferiraju gotovinu. Prema podacima Goldman Sachsa, gotovo 30 % malih i srednjih poduzeća u eurozoni preferira gotovinu, a taj postotak raste na preko 50 % u Austriji i gotovo 40 % u Italiji.
Ekonomist Filippo Taddei upozorava da bez standardizirane javne platforme poput digitalnog eura, Europi prijeti dominacija privatnih i stranih sustava. “Ako EU ne stvori standardiziranu platformu koristeći digitalni euro, riskiramo da privatni novac i strani sustavi dominiraju.”
To bi novac središnje banke učinilo manje relevantnim. Digitalni euro mogao bi potaknuti konkurenciju i inovacije, a funkcionirao bi i offline, nudeći sigurno plaćanje u kriznim situacijama poput nestanka struje, piše Index.
Kako će funkcionirati digitalni euro?
Korisnici bi digitalnom euru pristupali putem digitalnog novčanika, vjerojatno preko svoje banke ili javnog tijela. Plaćanja bi bila trenutna, besplatna i dostupna online i offline. Sredstva bi se mogla uplatiti s bankovnog računa ili gotovinom, a postojala bi ograničenja držanja kako bi se spriječio odljev novca iz banaka.
Ključno je da ECB ne bi mogao pratiti pojedinačne kupnje ili osobne podatke kupaca, čime bi se učinkovito štitila privatnost korisnika. Jedan digitalni euro uvijek bi vrijedio kao jedan euro u gotovini.
Kada ga možemo očekivati?
Na digitalni euro još ćemo morati pričekati. ECB je trenutno u pripremnoj fazi koja traje do listopada 2025. Nakon toga slijedi odluka o nastavku projekta, ali tek nakon završetka zakonodavnog procesa.
“Nadamo se da ćemo sve političke i pravne odluke imati na snazi vrlo rano sljedeće godine”, rekao je Cipollone u svibnju. Čak i uz zeleno svjetlo, razvoj će trajati dvije do tri godine, što znači da je realno očekivati uvođenje između 2027. i 2029. godine.
Može li digitalni euro ugroziti dolar?
Iako se mnogo raspravlja o potencijalu digitalnih valuta da ugroze dominaciju američkog dolara, ECB je jasan: digitalni euro nije geopolitički alat. “To je alat za maloprodajna plaćanja”, naglasio je Cipollone: “Namijenjen je Europljanima – a ne međunarodnim držateljima rezervi.”
Dolar i dalje dominira globalnom trgovinom i financijama zbog povjerenja, veličine tržišta i desetljećima starih mreža. Iako bi digitalni euro mogao ojačati jedinstvenu valutu unutar Europe, nije osmišljen da postane globalna rezervna valuta.
Budućnost plaćanja u Europi
Svrha digitalnog eura nije uzdrmati globalne financije, već pružiti europskim građanima kontinuirani pristup javnom novcu u digitalnom svijetu, zaštititi privatnost i osigurati budućnost jedinstvene valute.
“Uloga gotovine bit će značajno smanjena ako ne osiguramo digitalni ekvivalent”, rekao je Cipollone: “Ako ne djelujemo, nećemo ispuniti svoju odgovornost kao središnja banka prema ljudima kojima služimo”.
(24sata.info)
