Vinova loza danas se gaji na 6,7 miliona hektara diljem svijeta i daje približno 75 milijuna tona grožđa. Više od polovice dolazi iz samo pet država.
Grožđe je voće s tisućljetnom tradicijom, čiji počeci seže daleko prije prvih pisanih civilizacija. Arheolozi su u Gruziji pronašli ostatke amfora s tragovima vinske kiseline starih oko 8.000 godina, to upućuje na to kako su ljudi tada već poznavali vinarstvo. Slični dokazi pronađeni su i u drevnom Egiptu, gdje su freske prikazivale berbu grožđa i proizvodnju vina, a u Mezopotamiji su ga Sumerani uključivali u vjerske obrede.
Stari Grci vinovu lozu smatrali su darom boga Dioniza, a Rimljani su slavili kult Bakha, boga vina i zabave. Rim je uveo sustavno podizanje vinograda, širio lozu po cijelom carstvu, od Španjolske do Britanije, te postavio temelje mnogih današnjih vinogradarskih regija. Antički odnos prema vinu kao simbolu zajedništva, kulture i užitka u velikoj mjeri živi i danas.
Vinogradi i proizvodnja
Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), vinova loza danas zauzima oko 6,7 milijuna hektara diljem svijeta, a godišnja svjetska proizvodnja grožđa iznosi približno 75 milijuna tona. Više od polovice tih količina dolazi iz samo pet država. Najveći proizvođač je Kina s gotovo 19% svjetskog udjela, a tu su Italija i Francuska koje su poznate po stoljetnim vinogradarskim tradicijama, SAD s Kalifornijom kao vinogradarskim gigantom i Španjolska, lider po površinama vinograda.
Osim za svježu konzumaciju, grožđe se prerađuje u vino, sokove i sušene proizvode. Oko trećina svjetske proizvodnje ide na stolove potrošača kao svježe voće, a ostatak završava u bocama vina ili sušenim grožđicama, kojih se godišnje proizvede oko 1,4 milijuna tona.
U svijetu se godišnje proizvede oko 258 milijuna hektolitara vina, a najveći proizvođači su Italija, Francuska i Španjolska. Najveći izvoznici vina su Italija, Španjolska i Francuska, a uvozni rekorderi SAD, Njemačka i Velika Britanija.
Kad je riječ o svježem grožđu, Peru i Čile dominiraju kao izvoznici, a Nizozemska i Italija glavna su europska distribucijska čvorišta.
Najpoznatije i najrasprostranjenije vinske sorte grožđa:
Crne sorte (crvena vina):
– Cabernet Sauvignon
– Merlot
– Pinot Noir
– Syrah / Shiraz
– Grenache / Garnacha
– Tempranillo
Najveća vinsko-kultivirana regija na svijetu je Castilla-La-Mancha u Španjolskoj sa oko 500.000 hektara vinograda. Druga po veličini je francuska regija Languedoc-Roussillon s približno 230.000 hektara vinograda. Značajan udio tamošnjih vina ima oznake kontroliranog podrijtla i zaštićenog zemljopisnog podrijetla.
Crna Gora se može pohvaliti najvećim vinogradom u jednoj cjelini u Europi. Riječ je o plantaži Ćemovsko polje koja se prostire se na oko 2.300 hektara u jednoj parceli. Vlasnik je tvrtka 13. jul – Plantaže, a u njemu raste više od 11 milijuna loza, uglavnom autohtone sorte Vranac.
Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći grozd težio je 10,12 kilograma. Rekord je postavljen 2018. godine u Los Palacios y Villafranci u Španjolskoj, a pripisan je vinaru Sebastiánu Gómezu Falcónu. Raniji rekord od 9,4 kg držao je Čile još od 1984. godine.
Najpoznatije i najrasprostranjenije vinske sorte grožđa
Bijele sorte (bijela vina):
– Chardonnay
– Sauvignon Blanc
– Rizling
– Pinot Grigio / Pinot Gris
– Traminac
– Chenin Blanc
Proizvodnja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj su površine pod vinogradima u 2024. godini iznosile 19.938 hektara, proizvedeno je 98.262 tona grožđa i 603.000 hektolitara vina.
Proizvodnja grožđa i vina, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), se odvija na 29.844 poljoprivrednih gospodarstava na 58.683 parcela. Najzastupljenije sorte vina su graševina, malvazija istarska, plavac mali, chardonnay i merlot.
Vinogradi u Federaciji Bosne i Hercegovine prostiru se na površini od 4.000 hektara na kojima je tijekom 2024. godine proizvedeno 34.915 tone grožđa. Prinos po trsu je iznosio 2,5 kilograma što je u usporedbi s urodom iz prethodne godine više za 47%.
U Republici Srpskoj pod vinogradima je 603,9 hektara a proizvedeno je 2.607,6 tona. Dakle, ukupno je u 2024. godini u Bosni i hercegovini je proizvedeno 37.522,6 tona grožđa, stoji u izvještaj MVTEO Bosne i Hercegovine na osnovu raspoloživih statističkih podataka i podataka nadležnih entitetskih ministarstava za poljoprivredu.
DECANTER WWA 2025
Vina iz Bosne i Hercegovine donose grozd medalja s ovogodišnjeg Decantera
Prema Republičkom zavodu za Statistiku u Srbiji su se u 2024. godini vinogradi prostirali na površini od 17.719 hektara, s prosječnim prinosom od 7,3 tona po hektaru, a ukupan urod bio je 129.739 tona. Najviše se uzgaja na području Župe, Fruške gore i Vranja.
Voće s ogromnim ekonomskim utjecajem
Grožđe danas nije samo voće, ono je poljoprivredna kultura s velikim ekonomskim utjecajem. Procjenjuje se kako svjetska trgovina ovim voćem i vinskim proizvodima vrijedi više od 40 milijardi dolara godišnje.
I dok su drevni narodi uživali u vinu kao daru bogova, današnji potrošači u njemu pronalaze spoj tradicije, gastronomije i hedonizma. Kroz tisućljeća, od antičkih svečanosti posvećenih Bakhu do modernih vinskih festivala, grožđe je simbol zajedništva, blagostanja i užitka, a svaki gutljaj vina podsjetnik je na tu dugu i bogatu povijest, piše Agroklub.
(24sata.info)
