U anketi koju je za njemačkog emitera RND sprovela agencija za istraživanje javnog mnijenja, 59 posto ispitanika izjavilo je da su “vjerovatno” ili “definitivno” nespremni da brane svoju zemlju u slučaju napada.
Samo 16 posto građana Njemačke je reklo da su “definitivno” spremni uzeti oružje u ruke radi odbrane zemlje, dok je 22 posto izjavilo da bi to “vjerovatno” učinili.
Ovi rezultati predstavljaju ozbiljan izazov za ministra odbrane Borisa Pistoriusa, koji predvodi napore da se Njemačka ponovno izgradi kao ozbiljna evropska sigurnosna sila, nakon decenija nedovoljnog ulaganja u vojsku.
U julu je Pistorius predstavio planove za regrutaciju 40.000 mladih ljudi godišnje u Bundeswehr, njemačke oružane snage, do 2031. godine, u sklopu nove sheme vojne službe.
Prema istoj shemi, planira se slanje obaveznih upitnika mladim muškarcima nakon što napune 18 godina, što bi moglo biti praćeno i obaveznim zdravstvenim pregledima radi procjene podobnosti za vojnu službu.
Zvaničnici Bundeswehra navode da je broj vojnika u vojsci potrebno povećati sa sadašnjih 182.000 na najmanje 260.000 do 2035. godine. Također, broj rezervista treba biti povećan sa 60.000 na 200.000 ljudi.
Njemačka vojska se decenijama suočava s problemima u regrutaciji, djelimično zbog osjećaja krivnje zbog uloge zemlje u Drugom svjetskom ratu, ali i zbog široko rasprostranjenog stava da Njemačkoj više nije potrebna vojska. Obavezno služenje vojnog roka, koje je bilo vrlo nepopularno, ukinuto je 2011. godine.
Ipak, ruska invazija na Ukrajinu natjerala je Berlin na ozbiljno preispitivanje svoje sigurnosne politike – poznato kao “Zeitenwende” ili “prekretnica vremena”.
Friedrich Merz, kancelar Njemačke, izjavio je nakon izborne pobjede u februaru da je “Njemačka ponovo tu” i obećao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Lider desnog centra i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) uveo je historijske reforme duga, koje omogućavaju potencijalno neograničeno povećanje državne potrošnje na odbranu za projekte čija vrijednost prelazi jedan posto BDP-a.
Vlada Friedricha Merza je također osnovala poseban infrastrukturni fond od 500 milijardi eura (435 milijardi funti) za obnovu propalih drumskih i željezničkih mreža u zemlji.
Ovaj fond je ključni dio šireg sigurnosnog plana NATO-a za mogući rat s Rusijom, s obzirom da bi Njemačka služila kao tranzitna zona za prebacivanje trupa i tenkova ka istočnom frontu.
Njemačka nije jedina zemlja koja se suočava s teškoćama u privlačenju vojnika. U Italiji je slično istraživanje pokazalo da je samo 16 posto građana spremno braniti svoju državu – uprkos činjenici da je izdvajanje za odbranu poraslo za 46 posto u protekloj deceniji.
U Velikoj Britaniji, vojska i mornarica nisu ispunile gotovo nijedan godišnji cilj regrutacije od 2010. godine, prema vladinim statistikama. Nedostatak vojnika pripisuje se niskim platama, lošim uslovima u vojnom smještaju, kao i općem padu interesa mladih ljudi da se bore za svoju zemlju.
(24sata.info)