Prema izvještaju Evropske komisije, ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana značajno je usporen u prvom kvartalu 2025. godine, dok je Crna Gora zabilježila najvišu stopu inflacije u regionu, uz smanjenje deviznih rezervi i pogoršanje fiskalne ravnoteže.
Privredni rast Zapadnog Balkana značajno je usporen u prvom kvartalu 2025. godine, navodi se u izvještaju Evropske komisije. Realni rast BDP-a u regionu pao je na 2,3 posto, sa prethodnih 3,3 posto.
Sve zemlje regiona zabilježile su slabiji rast u odnosu na prethodni kvartal, a najveće usporavanje desilo se u Srbiji, kao najvećoj ekonomiji regiona, gdje je rast proizvodnje pao sa 3,3 na dva odsto, prenosi agencija Beta.
Ipak, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo zadržale su rast iznad tri odsto, pokazuje izvještaj o ekonomskim kretanjima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji.
Rast ekonomije uglavnom je podstaknut domaćom potražnjom, a potrošnja je ostala ključni faktor rasta u prvom kvartalu 2025. godine. Rast plata u regionu i dalje je visok i pratio je povećanu potrošnju domaćinstava, prenosi Investitor me.
Navodi se i da je spoljnotrgovinska razmjena obilježena većim uvozom nego izvozom, što je negativno uticalo na doprinos međunarodne trgovine BDP-u.
Stopa nezaposlenosti smanjila se u većini zemalja regiona u prva tri mjeseca ove godine i sada je na istorijski niskim nivoima, iako je i dalje viša nego u Evropskoj uniji.
U skladu sa usporavanjem ekonomske aktivnosti, i zapošljavanje je oslabilo – rast zaposlenosti usporio je na svega 0,2 posto.
Neto priliv stranih direktnih investicija u posljednjih godinu dana, zaključno sa martom, opao je u većini zemalja, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u poređenju sa 2024. godinom.
Devizne rezerve su smanjene u pojedinim zemljama regiona.
Prosječna godišnja inflacija ubrzala je na 3,7 posto u prvom kvartalu 2025. godine. Inflacija potrošačkih cijena dodatno je porasla u drugom kvartalu – od 2,3 posto u Albaniji do 4,3 posto u Crnoj Gori, što je najviši nivo u regionu.
Iako su prihodi snažno rasli, državni rashodi su rasli još bržim tempom, što je dovelo do pogoršanja fiskalne ravnoteže u gotovo svim ekonomijama Zapadnog Balkana tokom prvih pet mjeseci 2025, izuzev Sjeverne Makedonije.
U zemljama poput Srbije i Kosova, ovo pogoršanje djelimično je rezultat znatnog povećanja kapitalne potrošnje u odnosu na prethodnu godinu.
U Turskoj je godišnji rast ekonomije dodatno usporen i u prvom kvartalu iznosi svega dva posto.
Godišnja inflacija potrošačkih cijena u toj zemlji pala je na 35 posto u junu, što je najniži nivo od novembra 2021. godine, prvenstveno zahvaljujući nižim cijenama hrane, piše biznis.
(24sata.info)
