Sve veći broj država članica Evropske unije, uključujući Njemačku, razmatra korištenje širokih “anti-prisilnih” mjera usmjerenih na američku robu ako EU ne uspije postići trgovinski sporazum s predsjednikom Sjedinjenih Amerićkih Država Donaldom Trumpom, kažu diplomate iz EU.
Stižu detalji o instrumentu protiv prisile bloka (ACI), koji je stupio na snagu krajem 2023. i do sada nikada nije korišten, jer ga mnogi smatraju “nuklearnom opcijom” koja je idealno namijenjena kao sredstvo odvraćanja.
Ekonomski pritisak
ACI omogućava 27-članoj EU da uzvrati trećim zemljama, koje vrše ekonomski pritisak na zemlje članice, da promijene svoje politike i nudi daleko širi opseg djelovanja od pukih protutarifa na američki izvoz.
ACI ima popis od deset tačaka mogućih mjera protiv Trumpove prijetnje 30-postotnom tarifom na uvoz iz EU do 1. augusta.
Osim tarifa na robu, alati ACI-ja uključuju ograničenja uvoza ili izvoza robe, kao što su kvote ili licence.
Za javne nabavke u bloku, vrijedne oko dva biliona eura (2,3 biliona dolara) godišnje, postoje dvije mogućnosti.
Ponude, poput onih za građevinsku ili odbrambenu nabavku, mogle bi se isključiti ako američka roba ili usluge čine više od 50% potencijalnog ugovora.
ACI bi također mogao dovesti do mjera koje utječu na usluge u kojima SAD ima trgovinski suficit s EU, uključujući usluge pružatelja digitalnih usluga Amazona, Microsofta, Netflixa ili Ubera.
Mjere bi također mogle ograničiti strana direktna ulaganja iz SAD, koje su najveći svjetski investitor u EU.
Daljnje mjere mogle bi uključivati ograničenja zaštite prava intelektualnog vlasništva, pristupa tržištima finansijskih usluga i mogućnosti prodaje hemikalija ili hrane u EU.
Uveden zbog Trumpa i Kine
Inače, ACI je predložen 2021. kao odgovor na kritike članica EU da su prva Trumpova administracija i Kina koristile trgovinu kao politički alat.
Kina je ciljala Litvaniju, prema litvanskim zvaničnicima, nakon što je dopustila Tajvanu da uspostavi de facto ambasadu u Vilniusu.
Zakon daje Evropskoj komisiji do četiri mjeseca da ispita moguće slučajeve prisile.
Ako utvrdi da mjere strane zemlje predstavljaju prisilu, to iznosi pred članice EU, koje imaju još osam do deset sedmice da potvrde izvještaj.
Za potvrdu je potrebna kvalificirana većina članica EU.
Komisija bi se zatim obično konsultirala sa stranom zemljom u nastojanju da zaustavi prisilu.
Ako ne uspije, tada u roku od šest mjeseci može usvojiti mjere odgovora EU, ponovno podložne glasanju članica.
One bi trebale stupiti na snagu u roku od tri mjeseca. Cijeli proces mogao bi trajati godinu, ali bi se mogao ubrzati.
(24sata.info)
