Njemački kancelar Friedrich Merz priznao je da su američke optužbe, kako Evropa predugo nije dovoljno ulagala u vlastitu sigurnost, bile opravdane. Kaže da su Njemačka i njeni saveznici sada toga svjesni i spremni preuzeti odgovornost.
„Znamo da moramo više sami raditi, i da smo se u prošlosti oslanjali na druge. Sada se od nas traži više – i činimo više“, rekao je Merz za BBC. Boravio je u Velikoj Britaniji radi potpisivanja novog sporazuma o prijateljstvu i sigurnosnoj saradnji, koji pored odbrambenih ciljeva uključuje i borbu protiv ilegalnih migracija.
Prve sedmice njegovog mandata obilježila je ruska agresija na Ukrajinu, ali i najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije.
U prvom intervjuu za britanske medije otkako je preuzeo dužnost, Merz je otkrio da je u redovnom kontaktu s Trumpom: „Razgovaramo telefonski jednom sedmično, usklađujemo poteze. Tema su Ukrajina i trgovinske napetosti. Mislim da imamo isti cilj – zaustaviti rat.“
Merz je već tokom predizborne kampanje otvoreno podržavao Ukrajinu, a Kijev je posjetio i prije pobjede na izborima. Četiri dana nakon što je položio zakletvu, vratio se u ukrajinsku prijestolnicu zajedno s britanskim premijerom Keirom Starmerom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, želeći pokazati jedinstvo u trenutku krize.
„Prijetnja dolazi iz Rusije i ne odnosi se samo na Ukrajinu. Riječ je o prijetnji miru, slobodi i političkom poretku Evrope“, upozorio je Merz.
Uoči njemačkih izbora, potpredsjednik SAD-a JD Vance optužio je evropske saveznike, uključujući i Veliku Britaniju, da ne čine dovoljno za zajedničku sigurnost. Merz kaže da je Njemačka ozbiljno shvatila tu poruku: „Bilo je jasno da moramo izvući pouke“, rekao je.
Prema riječima Canan Atilgan iz londonskog ureda Fondacije Konrad Adenauer, bliske Merzovoj stranci, to je bio ključni trenutak: „U Minhenu je shvatio da smo izgubili povjerenje Amerikanaca i da se moramo početi brinuti sami za sebe – a onda je uslijedila posjeta Zelenskog Bijeloj kući“, koja je završila sada već poznatom svađom.
Još prije nego što je postao kancelar, Merz je pokrenuo ustavne promjene koje su omogućile nagli rast budžeta za odbranu. „Naša vojska nije dovoljno jaka, i zato ulažemo ogroman novac“, objasnio je.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija sada grade tzv. savez E3 – novu osovinu evropskih sila koja, pored sigurnosne politike, obuhvata i zajedničke ekonomske ciljeve. Merz kaže da je „vrlo blizak“ sa Starmerom i Macronom. Francuski predsjednik dolazi u Berlin sljedeće sedmice.
U londonskom Muzeju Victoria i Albert potpisan je sporazum o jačanju britansko-njemačkog savezništva. Njime se ponovo potvrđuje obaveza međusobne odbrane, koju su obje zemlje ranije dijelile i kroz članstvo u EU.
Njemačke i britanske kompanije već zajedno proizvode borbene avione Typhoon i oklopna vozila Boxer, a dogovorena je i zajednička promocija izvoza, za koji britanska vlada vjeruje da bi mogao donijeti milijarde. Također razvijaju raketu dometa 2.000 kilometara.
Na konferenciji za medije, Merz je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, uključujući napredno naoružanje za precizne udare na većim udaljenostima.
Jedna od novina u sporazumu je i dogovor da Njemačka kriminalizira skladištenje čamaca koji se koriste za ilegalne prelaze preko Lamanša. Istraživanje BBC-a pokazalo je da se takvi čamci već duže vrijeme kriju na njemačkom tlu.
Merz je najavio da će njegova vlada odmah početi raditi na zakonu i da očekuje njegovo brzo usvajanje nakon ljetne pauze.
Najavljeni su i planovi za uvođenje direktne željezničke linije London–Berlin, kao i obnova programa razmjene studenata. Takvi programi su zamrli nakon Brexita, ali Merz vjeruje da će upravo mladi prvi osjetiti konkretne koristi novog savezništva.
„Nadam se da će studenti prvi osjetiti stvarne promjene zahvaljujući ovom sporazumu. Oni bi trebali biti nosioci odnosa između naših zemalja“, poručio je kancelar.
Iako je Merz poznat kao uvjereni transatlanticista, nakon pobjede na izborima izjavio je da je Trumpova administracija „uglavnom ravnodušna prema sudbini Evrope“. Izjava je tada dočekana kao nediplomatska, ali danas kaže da svoje mišljenje nije promijenio.
„Trump nije tako jasan i predan kao prethodni američki predsjednici i njihove administracije“, rekao je. Dodao je da se SAD sve više okreće Aziji i da je to još jedan razlog zbog kojeg se Evropa mora osloniti na vlastite kapacitete.
Dok Velika Britanija zasad izbjegava udar američkih carina, Evropska unija suočava se s prijetnjom novih nameta već za manje od dvije sedmice. Glavni pregovarač EU-a Maroš Šefčovič otputovao je u Vašington kako bi pokušao izbjeći carine na robu iz svih 27 država članica.
Merz smatra da bi takav potez bio poguban za njemačku ekonomiju. „Po onome što vidim, predsjednik je svjestan izazova i spreman na dogovor. Shvatio je o čemu je riječ“, zaključio je kancelar, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
