Šest poslanika UTJ-a predalo je tokom noći ostavke na sve funkcije u parlamentarnim odborima i vladinim ministarstvima, protestujući zbog neuspjeha zakonodavaca da garantuju trajno izuzeće ultraortodoksnih studenata iz vojne obaveze.
Još jedna ultraortodoksna partija, Šas, bliska UTJ-u, mogla bi također napustiti vladu, čime bi Netanyahu ostao bez parlamentarne većine.
Poslanici UTJ-a najavili su da će njihovo povlačenje stupiti na snagu za 48 sati, dajući tako premijeru Netanyahuu dva dana da pokuša riješiti krizu koja već mjesecima potresa njegovu koaliciju. Čak i ako ne uspije, izraelski parlament uskoro ide na ljetnu pauzu krajem jula, što premijeru daje dodatna tri mjeseca da pokuša iznaći rješenje prije nego što njegov gubitak većine ozbiljno ugrozi njegovu poziciju.
Istovremeno, Netanyahu je pod pritiskom krajnje desničarskih partnera iz koalicije zbog tekućih pregovora o prekidu vatre, koji se vode posredno u Kataru između Izraela i palestinskog Hamasa. Cilj razgovora je da se uvede 60-dnevni prekid vatre kako bi se omogućilo oslobađanje polovine preostalih talaca koje Hamas drži, kao i dostava humanitarne pomoći u razorenu Gazu. Očekuje se da bi ovaj dogovor otvorio i novu fazu pregovora o trajnom okončanju rata.
Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich protive se prekidu vatre i zagovaraju nastavak vojne ofanzive, ali Netanyahu bi vjerovatno imao dovoljno glasova u kabinetu da odobri dogovor i bez njihove podrške.
“Čim se postigne pravi dogovor, premijer će ga moći progurati”, izjavio je Netanyahuov bliski saradnik Topaz Luk za Armijsku radio-stanicu.
Spor oko vojne obaveze
Rasprava o novom zakonu o vojnoj obavezi našla se u središtu političke krize. Izraelci su sve umorniji od rata koji traje već 21 mjesec, a započeo je 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas izveo iznenadni napad u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba je oteta.
Izraelska vojna ofanziva koja je uslijedila odnijela je, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, živote više od 58.000 Palestinaca, raselila gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze, izazvala humanitarnu katastrofu i pretvorila veliki dio enklave u ruševine. Izrael je, s druge strane, pretrpio najveći broj vojnih gubitaka u posljednjim decenijama, s oko 450 poginulih vojnika.
Ultraortodoksni studenti teoloških škola godinama su bili izuzeti iz obavezne vojne službe, što je izazivalo sve veći gnjev među ostatkom izraelske populacije koja redovno služi vojsku. Vjerski lideri tvrde da je učenje svetih tekstova sveti poziv i upozoravaju da bi služenje vojnog roka udaljilo mlade ljude od vjerskog života.
Vrhovni sud Izraela prošle godine naložio je ukidanje izuzeća, a parlament od tada pokušava donijeti novi zakon o regrutaciji – bezuspješno, barem kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva UTJ-a.
Kriza prijeti da dodatno destabilizira ionako krhku Netanyahuovu koaliciju, dok u pozadini tinjaju i pregovori o prekidu rata u Gazi.
(24sata.info)