Dvije i po godine nakon pokretanja ChatGPT-a, kompanija OpenAI je postigla značajne prekretnice, ne samo zbog dostizanja godišnjeg prihoda od 10 milijardi dolara i brzog rasta korisnika, već i zbog toga kako je utjecao na tržište rada, svakodnevicu pa čak i zdravlje ljudi.
Štaviše, cio pejzaž vještačke inteligencije (AI) je poprilično transformisan u kojoj firme traže poslovna rješenja, a građani ispomoć u svakodnevnom životu i radu.
Jedna od očiglednih posljedica pokretanja ChatGTP-a je to što je od novembra 2022. godine do danas bezmalo za trećinu smanjen broj novih radnih mjesta na početničkom nivou. Kako je objavio britanski dnevni list The Times, broj otvorenih radnih mjesta za pripravnike, tek diplomirane, potom prakse i početničke pozicije bez zahtjeva za diplomom pala su za 31,9 posto.
Ova informacija dolazi u trenutku kada sve više kompanija iznosi svoje planove za korišćenje vještačke inteligencije kako bi smanjile broj zaposlenih.
“Apokalipsa poslova”
Dario Amodei, šef AI startupa Anthropic vrijednog 61 milijardu dolara, upozorio je nedavno da bi tehnologija mogla da smanji broj svih početničkih poslovnih mjesta među “bijelim kragnama” već u roku od pet godina. Kako je istakao Amodei, to bi moglo da poveća nezaposlenost i do 20 procenata u Velikoj Britaniji.
“Ako možete da smanjite zapošljavanje na početničkom nivou, to će samo povećati vašu efikasnost i poboljšati uštede troškova”, rekao je Džejms Neave, šef odeljenja za nauku o podacima u kompaniji koja se bavi tržištem rada Adzuna, dodajući da je AI glavni faktor u smanjenju početničkih poslova.
Očekuje se da će “apokalipsa poslova” prvo pogoditi administratore i početnike, ali će sve više uticati i na one na više plaćenim pozicijama kako tehnologija postaje sofisticiranija. Prema izvještaju o budućnosti rada, koji je objavio websajt za zapošljavanje Indeed, samo jedan od tri ispitanika uvjeren je da će AI imati pozitivan uticaj na njihovu ulogu.
Pomoć u ljubavnom životu
I sve više komentatora je zabrinuto, ističući da postoji opasnosti ne samo za poslovni, već i za privatni život korisnika. Novinarka slovačkog regionalnog dnevnog lista na mađarskom jeziku Uj Szo Katalin Juhaš upozorava da bi ljudi trebalo bar da budu oprezni da ne dozvole ChatGPT-u da vodi njihove emocije. Ona ističe da je slučaj 38-godišnje žene iz Eseksa Jennifer Jay savršen znak našeg vremena, prenosi Bankar me. Ova žena je odlučila da zatraži savjet od ChatGPT-a o svojoj krizi u vezi, umjesto da se obrati stvarnim ljudskim bićima, da bi na kraju čak i njenu poruku o raskidu napisao ChatGPT.
“Na kraju krajeva, bez obzira koliko vještačka inteligencija može biti pametna, ona nikada nije doživela ljubav, razočaranje, zajedničke izlaske ili prijatne večeri kod kuće. Nije naučila empatiju, već je samo imitira”, piše Juhaš i dodaje da to izgleda da je dovoljno za mnoge ljude “posebno kada bi alternativa bila bolna samorefleksija”.
A flertovanje se promijenilo ne samo među ljudima, već i u odnosu ljudi prema AI. Kako ističe Lena Papadimitriou u komentaru za grčki portal Protagon, AI sve više i više prodire u naše živote svakim danom koji prolazi, uvlačeći nas u neuravnoteženu dugoročnu vezu čiji je ishod neizvjestan.
“Već vidimo prve slučajeve zavisnosti od AI: prema nedavnoj studiji koju je sproveo MIT Media Lab (zajedno sa OpenAI) o ’emocionalnom’ uticaju ovih novih alata, već postoje ‘veoma česti’ korisnici koji ‘četbota vide kao prijatelja’. Pa ipak, demonizacija veštačke inteligencije neće ništa postići”, ističe Papadimitriou i dodaje da ono što treba da uradimo jeste da “ukrotimo” AI.
Moderno proročanstvo iz Delfija
Ali, postoje i ljudi koji bukvalno od AI prave ideola, primjećuje novinarka Noelia Ramirez u komentaru za španski dnevnik list El Pais. Ona ističe da se “pojavljuje neka vrsta duhovnog delirijuma kada je riječ o savjetima koje daje ChatGPT”.
“Govorim o ljudima koji vide vještačku inteligenciju kao nešto mnogo transcendentalnije od praktične male niše gdje možemo da sumiramo stvari i uštedimo vrijeme. Za ove ljude, ChatGPT je više od samog terapeuta: to je njihov novi bog. Nešto poput paranormalne sile, modernog proročanstva iz Delfija”, ističe Ramirez i dodaje da sve ovo mnogo više govori o nama ljudima nego o tehnologiji.
“Da li zaista želimo nešto da znamo ili samo tražimo prečice da bismo izbjegli suočavanje sa stvarnošću? ChatGPT je programiran sa ‘nagonom da udovolji’ koji ga tjera da učini sve što je moguće da nam ponudi olakšanje, čak i ako to znači laganje.
Upravo laganje AI-ja je koštalo kredibiliteta pojedine američke medije koji su shvatili da je za istinite izveštaje ipak neophodan i ljudski osećaj za vijest, uprkos tome što su pod pritiskom da uvođenjem AI-a u svakodnevni novinarski rad smanje troškove. Konkretno, širom sveta postao je viralan specijalni dodatak pod nazivom “Indeks toplote: Vaš vodič za najbolje od ljeta”, koji je kreirala američka agencija za kreiranje i distribuciju sadržaja King Features iz medijskog konglomerata Hearst Communications, a koji su objavili Chicago Sun-Times, Philadelphia Inquirer i drugi američki listovi.
Međutim, ovaj specijalni dodatak je postao popularan jer su čitaoci brzo uočili očigledne greške, od izmišljenih izvora i citata do pripisivanja knjiga pogrešnim autorima, da bi se na kraju otkrilo da je taj sadržaj stvorila dobrim dijelom AI. Novinar zadužen za ovaj izvještaj priznao je da je koristio ChatGPT za pisanje većeg dijela sadržaja, oslanjajući se na njega bez adekvatne provjere izvora ili citata, dok su mediji priznali da je tekst dospeo u štampu sa malo uredničkog nadzora.
Razjašnjavajući incident, Chicago Sun-Times je istakao da je riječ o brzoj transformaciji kroz koju prolaze novinarstvo i tehnologija, nazivajući ovaj slučaj “trenutkom učenja” za sve novinarske organizacije.
“Naš rad je cijenjen i dragocjen zbog čovječnosti koja stoji iza njega”, navelo je uredništvo lista.
I dok poslednje istraživanje Reuters instituta za studije novinarstva ističe da se sve više ljudi okreće AI chat-botovima, kao što je ChatGTP, kako bi pratili svakodnevne vijesti, pojedini primeri pokazuju da AI u novinarstvu može biti i dobro iskustvo. Na to ukazuje italijanski dnevnik Il Foglio, koji je u jednomjesečnom novinarskom ispitivanju angažovao ChatGPT da napiše prve novine na svijetu generisane vještačkom inteligencijom.
Ovaj eksperiment je uglavnom ocijenjen pozitivno, jer su cijeli proces nadgledali profesionalni novinari, koji su bili zaduženi za postavljanje pitanja u alat vještačke inteligencije, nadgledanje odgovora i usavršavanje rezultata podsticajima i ispravljanjem pristrasnosti ili nekoherentnosti.
“Postignuće je ležalo u ljudskom dodiru”, ističe u analizi istraživač Euractiva Šo Zajmi, dodajući da je ovaj projekat dokazao “nezamenljivu ulogu ljudskih novinara u ovoj oblasti”.
Kako kaže urednik lista Il Foglio Klaudio Kerasa, chat-bot bi trebalo tretirati kao kolegu. On se, međutim, protivi tehnologiji koja se koristi za smanjenje troškova i zamenu ljudske inteligencije, ističući kako debakl sa izvještajem o “indeksu toplote” odražava krhkost lokalnog novinarstva, koja leži na smanjenju broja zaposlenih, niskim platama i oslanjanju na frilensere pod kratkim rokovima.
“Vještačka inteligencija je namijenjena da bude integrisana, a ne da nas zamijeni. Svako ko misli da je to način da se uštedi novac, griješi”, tvrdi Kerasa u razgovoru za američki The Atlantic.
(24sata.info)
