Raketa ispaljena s ovog razarača američke mornarice pogodila je civilni avion iznad Hormuškog moreuza, pri čemu je poginulo svih 290 putnika i članova posade, uključujući 66 djece.
Ova tragedija, koja se dogodila u posljednjoj sedmici krvavog Iransko-iračkog rata, ostaje bolna rana u historiji Bliskog istoka, ali i simbol nerazjašnjenih odgovornosti velikih sila kada su u pitanju životi civila.
Rat, tenzije i američka intervencija
Krajem 1980-ih godina, Bliski istok bio je poprište brutalnog osmogodišnjeg rata između Irana i Iraka, koji je odnio više od milion života. Sjedinjene Američke Države, iako formalno nisu bile direktno uključene u sukob, bile su aktivno angažovane u regiji, ponajviše kako bi štitile svoje strateške interese – prije svega protok nafte kroz Perzijski zaliv i podršku Iraku, koji su u tom trenutku smatrale protivnikom širenja iranskog revolucionarnog uticaja.
Američki brod USS Vincennes, tada stacioniran u vodama Perzijskog zaliva, bio je dio tzv. operacije Earnest Will, vojne misije zaštite naftnih tankera tokom rata.
Taj brod, poznat po svojoj naprednoj opremi i Aegis sistemu protivzračne odbrane, nalazio se u napetoj situaciji zbog ranijeg kontakta s iranskim čamcima, a komandant broda William C. Rogers, dao je naredbu da se puca na letjelicu koju su navodno identificirali kao neprijateljski vojni avion F-14.
Detalji tragedije: Ko je znao šta?
Let IR655 bio je redovan komercijalni let koji je poletio s međunarodnog aerodroma u Bandar Abasu prema Dubaiju. Avion se nalazio u zračnom koridoru dozvoljenom za civilne letove i bio je u stalnoj komunikaciji s civilnom kontrolom leta.
Ipak, američka posada tvrdila je da je avion “ispustio signal” koji je mogao ukazivati na vojnu prijetnju. Uprkos činjenici da se avion kretao u usponu, a ne u spuštanju – što bi bila standardna procedura za napad – Rogers je naredio ispaljivanje dvije rakete tipa SM-2MR. Obje su pogodile cilj.
Svijet je bio šokiran. Iran je ovaj čin nazvao “zločinom protiv čovječnosti”, a iranski lideri su uporno isticali da se ne radi o nesreći, nego o svjesnom činu agresije. Međutim, američka administracija na čelu s predsjednikom Ronaldom Reaganom nije prihvatila odgovornost, već je tvrdila da je incident “tragična greška”.
Godine 1996., u okviru sporazuma s Iranom, Sjedinjene Države su pristale da plate 61,8 miliona dolara odštete porodicama poginulih, ali bez formalnog priznanja krivice. Kapetan Rogers nikada nije sankcionisan – naprotiv, odlikovan je za “izuzetne zasluge” u službi.
Šta simbolizira IR655 danas?
Tragedija IR655 postala je za mnoge simbol licemjerja međunarodne politike i nejednake primjene standarda kada je riječ o odgovornosti za civile. Ubistvo 290 nedužnih ljudi se u ovom slučaju nazvalo “greškom”. U Iranu, ova tragedija se svake godine obilježava ceremonijama i podsjećanjima.
Pitanje koje i danas ostaje otvoreno glasi: kako je bilo moguće da najsavremeniji brod američke mornarice, s višeslojnim sistemom kontrole i naprednom tehnologijom, pomiješa civilni avion s vojnim? Ili je pak riječ o odluci koja je imala političku poruku, prikrivenu pričom o nesporazumu?
U vremenu kada civilni avioni i danas stradaju usljed vojnih operacija i “kolateralnih grešaka”, IR655 služi kao trajni podsjetnik koliko je tanka linija između “ratne greške” i masakra. A još tanja je linija između odgovornosti i izbjegavanja krivice. U vremenu kad se govori o međunarodnom pravu, civilnoj zaštiti i odgovornosti, podsjećanje na IR655 postaje moralna obaveza svih koji vjeruju da nijedna država, ma koliko moćna bila, ne smije imati pravo da bez posljedica ubija nevine ljude.
(24sata.info)