Preporuka ljekara, s tim u vezi, trebalo bi da se pridržavaju osobe starije životne dobi, djeca, trudnice i hronični pacijenti, ali i ostali građani.
Doktorica u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Riada Blažević kaže da je kod hroničnih pacijenta, u vrijeme visokih temperatura zraka moguće pogoršanje njihovog osnovnog zdravstvenog stanja. Kod srčanih bolesnika moguće su oscilacije krvnog tlaka (od hipertenzije, ka hipotenzijama) što ima reperkusije na funkcionisanje čitavog organizma pa osjećaju opštu slabost, glavobolju, malaksalost, mučninu, tegobe u smislu proliva i povraćanja.
“Osim srčanih pacijenata, tu su i pacijenti koji boluju od bolesti dišnog sistema pa se oni javljaju sa simptomima pogoršanja hronične obstruktivne plućne bolesti, simptomima gušenja. Kad redovna terapija njima ne pomaže, javljaju se nama”, kazala je.
U Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS javljaju je i pacijenti sa simptomima sunčanice, a u rijetkim slučajevima i toplotnog udara što nastaje u slučaju kad osobe na otvorenom duži vremenski period borave nezaštićene glave i nedovoljno hidrirani. Tada se javlja glavobolja, vrtoglavica, mučnina, promjene mentalnog statusa u smislu konfuzije, pospanosti, nekad i agitiranosti (unutarnja napetost).
U vezi utjecaja visokih temperatura zraka na zdravlje pacijenata stručnjaci, kao i svake godine u ovo doba, preporučuju da se izbjegava izlazak na otvoreno u periodu od 10 do 17 sati. Ako se već mora izaći, važno je adekvatno zaštititi glavu (kapom, šeširom) i oči, namazati izložene dijelove tijela kremom visokog zaštitnog faktora.
Važno je dovoljno se hidrirati, piti dvije do tri litra vode u toku dana, uz dodatak minerala. Fizički aktivne osobe moraju povećati dnevni unos vode i minerala. Preporučuje se prozračna, pamučna odjeća.
(24sata.info)