Unatoč ranim uspjesima u dosad neviđenim izraelskim napadima na Iran, vikend intenzivnog bombardiranja i protunapada postavlja ključno pitanje:
kako Izrael može završiti ovaj sukob, a da pri tome ostvari svoje ambiciozne ciljeve?
Dok izraelski ratni zrakoplovi gotovo neometano napadaju iranska vojna i nuklearna postrojenja, deseci Izraelaca su ubijeni ili ranjeni u iranskim odmazdama.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države – iako pomažu Izraelu u obrani od iranskih raketnih napada – zasad odbijaju sudjelovati u izravnim napadima na Iran, što prisiljava Izrael da preispita što njegove vojne operacije realno mogu postići, stoji u analizi CNN-ovog Matthewa Chancea.
“Kraj će biti diplomatski, a ne vojni,” rekao je jedan izraelski izvor za CNN, dodajući da je trenutna nada Izraela da će njegova vojna akcija “oslabiti iransku pregovaračku poziciju” u budućim nuklearnim pregovorima.
Ista logika – da će izraelska vojna sila natjerati protivnika na ustupke – nije uspjela slomiti Hamas u Gazi. Ipak, sama činjenica da se spominju mogući pregovori s Iranom sugerira da se stavovi možda mijenjaju.
Cilj: trajno uklanjanje prijetnje
Od početka napada na Iran prošlog tjedna, Izrael je jasno dao do znanja što želi postići.
Nominalni izraelski cilj, kako je za CNN izjavio jedan izraelski vojni dužnosnik, jest trajna eliminacija “egzistencijalnih” nuklearnih i balističkih prijetnji Islamske Republike.
Pritom nije postavljen vremenski rok za ostvarenje tog cilja. Međutim, to je oduvijek bilo uvelike ovisno o američkoj vojnoj podršci, koja sada izostaje zbog nevoljkosti SAD-a da se uključi u još jedan rat na Bliskom istoku.
Povećanje američkog angažmana?
Izvori upoznati sa situacijom navode da je Izrael razgovarao s američkim dužnosnicima o povećanju američkog angažmana, ali predsjednik Donald Trump – barem javno – ostaje suzdržan i nastoji izbjeći uvučenost u još jedan sukob.
Jedan američki dužnosnik rekao je za CNN da je Trump odbio izraelski plan za atentat na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, te inzistira na tome da SAD ne želi sudjelovati u ratu, već posredovati u njegovu završetku.
“Iran i Izrael bi trebali postići dogovor — i hoće — baš kao što sam postigao dogovor između Indije i Pakistana,” objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social, pozivajući se na prošlomjesečnu intervenciju u kratkom sukobu između dviju južnoazijskih nuklearnih sila oko Kašmira.
Ali, za razliku od Indije i Pakistana, Izrael treba američku vatrenu moć, a ne diplomatsku pomoć, piše Chance.
Izazovi izraelske strategije
Unatoč tome što je ubijen niz ključnih nuklearnih znanstvenika i pogođena postrojenja za obogaćivanje urana, nanošenje trajne štete iranskom nuklearnom programu još uvijek je izvan izraelskih mogućnosti.
Neka od najvažnijih postrojenja, poput Fordow centra u sjevernom Iranu, zakopana su duboko pod zemljom, unutar planina.
Bez američke vojne pomoći – uključujući logističku podršku i specijalizirane bombe za probijanje bunkera – iranske bi mogućnosti mogle preživjeti čak i dugotrajno izraelsko bombardiranje.
Drugi problem izraelski strategije
Postoji i drugi problem izraelske strategije, nastavlja Chance.
Čak i kad bi sva postrojenja bila uništena, režim s institucionalnim znanjem o nuklearnom programu mogao bi ih ponovno izgraditi. Štoviše, ako iranski režim preživi trenutne napade, može zaključiti da mu je nuklearno oružje – a ne novi sporazum – najbolja zaštita u budućnosti, prenosi N1.
Svjestan toga, premijer Benjamin Netanyahu poziva iranski narod da se pobuni i svrgne režim.
Ali, kako povijest pokazuje, intenzivne kampanje bombardiranja često ujedinjuju narod čak i oko omraženih režima. CNN-ovi intervjui unutar Irana ukazuju na to da su i dugotrajno ugnjetavani Iranci sada ljući na Izrael nego na vlastite vođe, piše CNN-ov analitičar.
Još je prerano za konačne zaključke
Naravno, prošlo je manje od tjedan dana od eskalacije sukoba, i mnogo toga se još može promijeniti:
Iranci bi se mogli pobuniti,
Nuklearni pregovori bi se mogli obnoviti,
Predsjednik Trump bi mogao promijeniti mišljenje.
Ali, kako se čini, Izrael se ponovno našao u sukobu bez jasne izlazne strategije.
Njegov rat u Gazi, pokrenut 2023. nakon napada 7. listopada, imao je za cilj uništiti Hamas i osloboditi taoce – no još uvijek ne postoji jasan plan što slijedi nakon toga.
Sada se izraelski narod suočava s još jednim iscrpljujućim i opasnim ratom, bez vremenskog okvira i bez jasnog kraja.
(24sata.info)
