Međunarodni projekt EuQu, koji koordinira s istraživačima iz Francuske, Danske i Italije, projekt je koji je odobrilo Evropsko istraživačko vijeće 2018. godine i bit će zaključen krajem godine.
Unatoč svojoj naučnoj i historijskoj prirodi, program, koji proučava širenje Kur’ana u Evropi tokom posljednjeg tisućljeća, kao i njegovo prevođenje, upotrebu i proučavanje, sedmica je pod napadom medija i političara, uglavnom francuskih, koji ga optužuju za islamski prozelitizam i veze s fundamentalističkim grupama poput Muslimanskog bratstva; “islamizam” i “islamofilija” koji, kako kažu, potkopavaju evropske vrijednosti. Kritika je stvorila klimu zastrašivanja među istraživačima, koji osuđuju političku ofenzivu protiv akademske slobode.
“To je neobičan i neutemeljen napad. Niti jedan od ovih medija nije se potrudio istražiti projekt, koji nema ideološki sadržaj, a kamoli ‘Frero’, izraz koji se u Francuskoj koristi za diskreditiranje navodne islamofilije. Niti su kontaktirali ikoga od sudionika projekta. Naš je rad evropske intelektualne historije, a ne projekt o Kur’anu kao predmetu vjerovanja”, kaže istraživačica García-Arenal u svom uredu CSIC-a u Madridu
García-Arenal, kao i ostali istraživači koji su bili povezani s projektom, doživljava ove napade s mješavinom obamrlosti, ljutnje i određene očaja.
“Poricanje pripadnosti Muslimanskom bratstvu znači prihvaćanje poremećenog mentalnog okvira, jer to zapravo uključuje propitivanje naučne i kognitivne aktivnosti kao takve. To je projekt koji je okupio timove iz različitih zemalja i raznolikih disciplina, poput historije intelektualne i kulturne historije, filologije i kodikologije. Njegov fokus je evropska intelektualna i religijska povijest. Mnoge projekte finansirale su evropske javne institucije koje proučavaju cirkulaciju i recepciju drugih vjerskih tekstova iz širokog spektra religija”, pojasnila je.
García Arenal (Madrid, 75), arabistica i historičarka religije, jedna je od najprestižnijih španskih istraživačica, a 2019. godine dobila je Nacionalnu nagradu za istraživanje. Uz nju, uz glavne istraživače (Jan Loop sa Univerziteta u Kopenhagenu; Roberto Tottoli sa Univerziteta Naples East; i John Tolan sa Univerziteta u Nantesu), u radu je sudjelovalo 45 preddoktorskih i postdoktorskih studenata.
U svom uredu, pretrpanom papirima, García-Arenal prelazi rukom preko hrptova knjiga koje su proizašle iz tog projekta. Objavljeno je jedanaest svezaka s rezultatima ovog istraživanja, a ove će godine ukupan broj dosegnuti 15.
Projekt je također uključivao izložbe u Beču , Tunisu i Nantesu. A 11. juna bit će otvorena još jedna izložba u Granadi, uz podršku lokalnog univerzitetima i u prostorijama Kraljevske bolnice, koja će biti otvorena do oktobra. Ali za mnoge, cijeli taj intelektualni okvir je direktan napad na bit Evrope.
Napadi su započeli s Florence Bergeaud-Blackler, francuskom antropologinjom poznatom po svojim spisima protiv Muslimanskog bratstva.
Autorka je u Le Figaru istaknula evropski projekt i imenovala neke od glavnih istraživača na projektu, posebno Johna Tolana, koji je bio meta mnogih kritika.
Nekoliko francuskih političara prihvatilo je izazov, a u Evropskoj skupštini postoje čak dvije interpelacije, od Nacionalnog okupljanja (stranka Marine Le Pen) i Italijanske lige (stranka Mattea Salvinija), o EuQu.
Sve se zaoštrilo 21. maja kada je visoki dužnosnik francuske vlade, Benjamin Haddad, ministar delegat za Evropu, na radiju progovorio : “Ciljate li evropski projekt Kur’ana, s finansiranjem od 9,8 miliona eura?” upitao je domaćin.
“Niti jedan euro evropskog javnog novca ne smije se koristiti za financiranje neprijatelja evropskih vrijednosti. Ne možemo prihvatiti da programi finasciranja (…) idu udrugama povezanim s Muslimanskim bratstvom ili antisemitizmom”, kazao je.
Nekoliko konzervativnih francuskih medija ponovilo je ove političke pritužbe, poput Le Journal du Dimanche i Le Figaro , s naslovima: Antisemitizam, islamizam: Francuska osuđuje subvencije EU subjektima koji su “neprijateljski nastrojeni” prema “evropskim vrijednostima”.
Špnaske novine također su kritikovale studiju, a mnogi od tih medija projekt su nazvali antisemitski.
“Zamišljam da, unutar uskog okvira u kojem oni tvrde, ako proučavate Ku’ran, antisemit ste”, sliježe ramenima historičar.
García-Arenal sve to pripisuje dvama faktorima: Francuskoj političkoj klimi, s islamofobijom i kulturnim ratom i trumpističkom pokretu koji besramno nastoji ograničiti akademsku slobodu i potiče evropsku krajnju desnicu.
Posao je već uglavnom obavljen: preostali svesci bit će objavljeni do decembra, a novac je već potrošen. Dakle, ne, ovo nije pokušaj bojkota projekta, ali bi mogao predstavljati poteškoće mladim istraživačima koji će, nakon što bude završen, morati pronaći posao.
“To je upozorenje za budućnost. Namijenjeno je da oni koji odobravaju finansiranje ovakvih projekata razmisle o tome, a namijenjeno je i da obeshrabri same akademike, koji bi mogli izgubiti želju za upuštanjem u ovakve projekte. Zastrašujuće je. Ne želite vidjeti svoju sliku u medijima niti biti izloženi klevetama i tako ozbiljnim optužbama. A mi akademici nismo navikli baviti se time: živimo među knjigama, radimo u biblioteci i ne želimo, niti znamo kako, ulaziti u rasprave na političkoj areni kakva se trenutno oblikuje”, kazala je Garcia Arenal
“Reći da je Kuran dio intelektualne povijesti Evrope znači pristupiti povijesti kao složenom konstruktu”, objašnjava Fernando Rodríguez Mediano, još jedan od historičara koji sudjeluju u projektu.
Ono što nas brine jest to što ono što proučavamo otkriva složenost evropske povijesti. Jednog dana pišem knjigu o isusovcu iz 17. stoljeća (Tomásu de Leónu, koji je sakupljao i bio zainteresiran za nekoliko prijevoda Kurana), a sljedeći dan sam opasni terorist, a francuski ministar kaže da napadam ljudska prava. To je zabluda, ali s iluzijom se ne može raspravljati. Da je to bio projekt o helenizmu ili Bibliji, ništa se ne bi dogodilo. Ali sada je ovo zanimljivo”, smatra Rodríguez Mediano, koji zamišlja kako se slijed događaja odvijao: “Neko stvori prijevaru, krajnje desničarski mediji je pojačaju, a zatim je sami političari koriste kao oružje. Najsmješnije je to što svi kasnije priznaju da nisu pročitali projekt”.
Projekt izaziva pomutnju na svim frontama. Britanska biblioteka, Nacionalna biblioteka i Casa Árabe pristale su održati izložbe o studiji, samo da bi kasnije odustale, tvrdeći da ne mogu jamčiti sigurnost od mogućih islamističkih napada radikala koji tvrde da zloupotrebljavaju ili prisvajaju Kuran.
To jest, García-Arenal, njegov tim i projekt nalaze se između dvije ograde.
“Ovo nije ni veličanje ni prisvajanje islama, već evropska povijest koja pokušava osvijetliti neke od njegovih pukotina, poput kontroverzi između protestanata i katolika koji su koristili Kur’an kao oružje jedni protiv drugih, samo da navedem jedan primjer od mnogih aspekata koje smo proučaval. Suočavamo se s jednom od granica slobode izražavanja i akademske slobode. Pretvorili su historiju u političku emociju, a to ne može biti tako. Čini se da historičari nemaju što tražiti, ali prvo što tehnokratsko i populističko znanje čini jest uništavanje historiju kako bi je moglo prepisati. I ne možemo ići dalje od toga”, kazao je Rodriguez.
Napadi, ističu i García-Arenal i Rodríguez Mediano, nisu poljuljali jedinstvo podrške: tim je odlučniji nego ikad da dovrši posao, a Univerzitet u Nantesu obećalo je podržati Johna Tolana u svim pritužbama koje bi mogao podnijeti protiv medija i političara.
Devedeset i dvoje istaknutih akademika potpisalo je otvoreno pismo u obranu projekta .
“Ne samo da nismo protiv evropskih vrijednosti, već je jedan od mnogih načina na koje se Evropa nosila s problemima i sukobima stvaranje znanja o njima: to je evropska vrijednost”, kazala je Garcia-Arenal i završila pitanjem: “Bi li se projekt koji proučava grčke mitove smatrao pokušajem širenja i podržavanja kulta Zeusa?“ Treba dodati da je pitanje zamišljeno kao retoričko. Ali u ovom svijetu, nikad se ne zna”, piše El Pais.
(24sata.info)