Izbor pape Lava XIV za prvog vođu Katoličke crkve rođenog u SAD-u uzdigao ga je u iznimno rijetku i pravno trnovitu poziciju američkog državljanina koji je sada ujedno i šef strane države.

Rođen u Chicagu kao Robert Prevost 1955. godine, novi papa posljednjih deset godina ima dvojno državljanstvo u SAD-u i Peruu, gdje je proveo vrijeme kao misionar i biskup. Kao papa, Lav služi kao vođa i Svete Stolice, upravnog tijela Katoličke crkve, i Vatikana, nezavisne države.

Može li papa ostati američki državljanin dok vodi stranu vladu?

Osim što je duhovni vođa za ono što crkva kaže da je otprilike 1,4 milijarde katolika širom svijeta, Lav je također i poglavar onoga što je prepoznato kao najmanja nacija na svijetu.

Vatikan se prostire na samo 0,44 kvadratna kilometra i ima populaciju od nekoliko stotina ljudi. Postao je nezavisna država 1929. godine prema ugovoru između Italije i Svete Stolice.

Amerikanci koji rade za strane vlade nisu automatski u opasnosti od gubitka američkog državljanstva.

No, američki State Department na svojoj web stranici navodi da može “aktivno preispitati” status državljanstva Amerikanaca koji “služe kao strani šef države, strani šef vlade ili ministar vanjskih poslova”.

“Takvi slučajevi postavljaju složena pitanja međunarodnog prava, uključujući pitanja vezana uz razinu imuniteta od američke jurisdikcije koju osoba koja tako služi može dobiti”, navodi se u politici.

State Department odbio je komentarisati status pape. Glasnogovornik je rekao da odjel ne raspravlja o državljanstvu pojedinaca.

Ključno pitanje je trebaju li strani čelnici imati američko državljanstvo kada također uživaju široki imunitet od američkih zakona, rekao je Peter Spiro, profesor prava na Univerziteta Temple i stručnjak za pravo državljanstva. Takav imunitet sukobljava se s ustavnim načelom da nijedan američki državljanin ne smije biti iznad zakona.

Međutim, Vrhovni sud SAD-a je u odluci iz 1980. presudio da Amerikanci ne mogu biti lišeni državljanstva osim ako ga se namjerno ne odreknu.

“State Department nikada ne pretpostavlja da namjeravate izgubiti državljanstvo osim ako to izričito ne kažete kroz proces odricanja”, rekao je Spiro.

Rekao je da bi bilo teško tvrditi da je Lav, postavši papa, pokazao namjeru da se odrekne američkog državljanstva.

“Mislim da je vrlo malo vjerovatno da će SAD pokušati ukinuti papino državljanstvo”, rekao je Spiro.

Peruanski zakon nema sukob s tim da papa Lav ostane državljanin, rekao je Jorge Puch, zamjenik direktora arhiva registra u peruanskom Nacionalnom registru identifikacije i građanskog statusa.

Leo je dobio peruansko državljanstvo u augustu 2015. godine, mjesec dana prije nego što ga je papa Franjo imenovao biskupom Chiclaya u sjevernoj regiji te južnoameričke zemlje. Da bi se kvalificirao, morao je živjeti u Peruu najmanje dvije godine i položiti ispit iz građanskog odgoja.

“To je najhvalevrijednija stvar koju je naš voljeni vrhovni papa mogao učiniti: Željeti imati peruansko državljanstvo, a da nije bio Peruanac po rođenju”, rekao je Puch.

Svi odrasli Peruanci, uključujući naturalizirane građane, moraju glasati na izborima do 69. godine. Glasanje na predsjedničkim izborima u Peruu sljedećeg aprila neće biti obavezno za Lava. U septembru puni 70 godina.

Nije jasno što se dogodilo sa statusom državljanstva Lavovih prethodnika nakon što su postali papa. To nije informacija koju Vatikan otkriva.

Papa Franjo obnovio je pasoš u svojoj domovini Argentini 2014. godine, godinu dana nakon što je postao papa. Papa Benedikt XVI. rođen u Njemačkoj i papa Ivan Pavao II., rodom iz Poljske, nikada se javno nisu odrekli državljanstva u svojim matičnim zemljama.

Ivan Pavao II. bio je prvi papa koji nije italijanski u 455 godina.

Margaret Susan Thompson, profesorica historije na Univerzizetu Syracuse i stručnjakinja za američki katolicizam, rekla je da sumnja da bi se Lav odrekao američkog državljanstva. No ona vjeruje da je novi papa slao poruku kada je održao svoj prvi govor na italijanskom i španjolskom jeziku bez korištenja engleskog.

“Mislim da želi naglasiti da je on papa univerzalne Katoličke Crkve, a ne Amerikanac na toj poziciji”, rekla je Thompson.

Bivši britanski premijer Boris Johnson rođen je u New Yorku od britanskih roditelja 1964. godine. Napustio je SAD kao dječak i odrekao se američkog državljanstva 2016. godine dok je bio ministar vanjskih poslova Velike Britanije. Johnson je postao premijer tri godine kasnije.

Mohamed Abdullahi Mohamed bio je američki državljanin kada je 2017. izabran za predsjednika Somalije. Rođen u Somaliji, preselio se u SAD 1985. i postao državljanin 1990-ih. Mohamed se odrekao američkog državljanstva dvije godine nakon početka predsjedništva.

Valdas Adamkus postao je američki državljanin nakon što je njegova porodica pobjegla iz Litvanije kako bi izbjegla sovjetsku okupaciju. Vratio se kako bi pobijedio na predsjedničkim izborima u Litvaniji 1998., godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza. Odrekao se svog američkog pasoša.

(24sata.info)