Po pitanju rješavanja duga RS kompaniji “Viaduct” d.o.o. iz Portoroža danas je u Parlamentu BiH održana pres konferencija na kojoj se obratio zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH Saša Magazinović.
On je istakao da je nekome u interesu da raste dug slovenačkoj kompaniji, gdje kamata na dnevnoj osnovi raste za 18.000 KM.
– Očigledno je da se ovdje dešavaju stvari koje u privatnom životu, kada neko ima dug, nikada ne bi uradio. Ako privatno lice ima presudu gdje ima finansijska kazna i neki rok da se plati, i neka kamata, šta radi u tom trenutku? Kopa i rukama i nogama da to uradi čim prije je moguće, da ne bi rasla kamata.
Šta se dešava u slučaju “Viaducta”? Sve suprotno od toga. Dnevna kamata je 18.000 KM i umjesto da se slučaj rješava odmah, dešava se suprotno. Predlažu se kvazirješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi svaki dan 18.000 KM raslo. Na kraju će ovaj dug biti legalno plaćen. Ali, ne može se pobjeći utisku da je nekome cilj da to što će biti legalno plaćeno na osnovu presude, da to bude veći iznos. Ko će taj novac poslije podijeliti, to je na tužilaštvu da radi na tome – objasnio je Magazinović.
Prijedlozi Vijeća ministara BiH
Magazinović je naglasio da prijedlozi Vijeća ministara BiH nisu dio rješenja.
– Ovo što je Vijeće ministara BiH predložilo, nije rješenje. Iz stavova Centralne banke, očigledno je da to nije rješenje. Očigledno je da nema velike sikiracije iz RS što im svaki dan dug raste za ovaj iznos i što će ga na kraju i platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor.
Zašto se ovo sve dešava? Iz dva razloga.
Prvi je razlog zato što je to nečiji interes da raste dug, a tužilaštvo treba otkriti kome i zašto. Drugi razlog je zato što ne postoji sistem kako će se otplatiti dug po osnovu arbitražne presude, nego to zavisi od odluka prijedloga pojedinaca i prijedloga institucije – kazao je Magazinović.
Volja političara
Svaki put kada se desi arbitražna presuda, prepušteni smo na nečiju dobrovoljnu političku volju da predloži, ili ne predloži rješenje, kazao je Magazinović.
– Kako funkcioniše vraćanje dugova u drugim slučajevima. Vanjski dug funkcioniše na način da postoji jedan lijevak gdje se skuplja novac i dole je brana. Kada se novac skupi, onda se vraća dug na osnovu kredita. Kada se vrate svi krediti na štetu onoga koji je uzeo te kredite, diže se brana i novac ide entitetima, Brčko Distriktu BiH i svima drugima gdje treba. Sistem postoji kada je u pitanju vanjski dug, a sistem ne postoji kada je dug na osnovu arbitražne presude. Kada su u pitanju arbitražne presude, očigledno je da trpi neko ko nema veze sa tim dugom, u ovom slučaju BHANSA – kazao je Magazinović.
Izmjene dva zakona
Magazinović je kazao da su predložena dva zakona koja bi tretirala pitanje rješavanja budućih vanjskih dugova Bosne i Hercegovine.
– Šta radi pravobranilaštvo? Pravobranilaštvo ima zakonske obaveze da uradi mnogo toga što nije urađeno. Šta mi radimo? Mi predlažemo izmjene dva zakona – Zakon o finansiranju institucija BiH i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.
Predlažemo da sve buduće arbitražne presude, a moguće je da će ih biti, a moguće je da će biti velikog iznosa, ne prejudiciram, ali je moguće, tretiraju se kao vanjski dug. Nepostojeći sistem za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda se pomjera u onaj lijevak o kojem sam govorio, u postojeći sistem koji funkcioniše. U ovoj državi nema šta nije normirano, a ovo nije nikako. Zbog toga predlažemo ovo rješenje i smatramo da je jednostavno logično i da će se u slučaju presuda koristiti i drugi alati koji se vežu za vanjski dug – zaključio je Magazinović, piše avaz.
(24sata.info)
