U posljednjim danima pred tajanstveni ritual koji je rezultirao izborom prvog američkog poglavara Katoličke crkve, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je nevjerovatnu AI simulaciju sebe kao pape, što je izazvalo osudu – i popriličnu frustraciju – crkvenih lidera, piše Politico.
To je bila samo jedna od mnogih Trumpovih intervencija u konklavu u koju se predsjednik nije mogao suzdržati da se ne uključi, budući da je već zasjenio sprovod pape Franje svojim mirovnim pregovorima i otvoreno podržavao omiljene kandidate za papu.
edan kardinal je za POLITICO rekao da su svećenici bili “nevoljni” izabrati papu iz globalne sile. Ipak, na kraju, kada su se 133 kardinala glasača zatvorila u Sikstinsku kapelu u srijedu kako bi izabrali poglavara 1,4 milijarde katolika širom svijeta, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za nekoga ko bi mogao predstavljati protutežu impulsivnom američkom predsjedniku.
To nije bilo u potpunosti slučajno. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima znali su da je Robert Francis Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Chicagu i mješovitog porijekla, lider koji može ponuditi alternativni glas Trumpu, prema riječima gore citiranog izvora i još jednog kardinala.
Iako to nije bio glavni razlog odluke, koja je vođena suptilnijim unutarnjim razmatranjima, imati američkog papu koji može predstavljati ravnotežu Trumpovoj retorici bio je “dodatni dar”, rekao je jedan od svećenika za POLITICO, govoreći pod uvjetom anonimnosti o privatnim raspravama.
I doista, na papiru, papa Lav se čini kao suprotnost svemu što predsjednik SAD-a predstavlja.
Od pape Lava XIV progresivni promatrači očekuju da nastavi humaniji pristup papinstvu koji je razbjesnio MAGA krugove, a koji je favorizirao i papa Franjo, široko podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je historijski progonila.
Za razliku od izolacionističke politike američkog predsjednika, očekuje se i da će Lav XIV nastaviti Franjinu politiku davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih sve značajnijih centara katoličkog svijeta navodno je bila presudna za njegov izbor.
“Problem za Trumpa”
Možda najveće pitanje po kojem se Trump i novi papa razilaze jeste migracija.
Dok predsjednik nastavlja s masovnim deportacijama nedokumentiranih migranata iz SAD-a, Lav je “za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on je uz siromašne”, rekao je ranije citirani izvor. Dodao je i da papa ima i peruanski pasoš.
“On je sigurno problem za Trumpa jer je zauzeo vrlo ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Trump prezire, one koji govore španski“, rekao je crkveni historičar Alberto Melloni.
Walter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal koji je prestar da bi učestvovao u konklavi, rekao je za POLITICO da je migracija bila “vrlo važno pitanje” za kardinale tokom pripremnih sastanaka, koji često imaju veliki utjecaj na konačni ishod. Trumpovo postupanje prema migrantima je “strašno”, rekao je. “Budući da dolazi iz SAD-a i Perua, [Lav] vrlo dobro razumije problem”.
Kasper je dodao da će pitanje migracija biti važno za ovaj pontifikat i da “novi papa ima mnogo iskustva” u tom pogledu.
Stav Lava prema Trumpovoj administraciji već je vidljiv.
Račun na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritizirao stav Trumpove administracije prema migraciji u aprilu. A nakon što je u četvrtak obukao bijelu odoru, Lav nije gubio vrijeme u postavljanju sebe kao glasa za odbranu migranata, osuđujući “zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva” među onima koji nemaju vjere – što se može protumačiti kao aluzija na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.
Liječenje američkog raskola
Ali poticaj za izbor Prevosta nije se odnosio samo na čovjeka u Bijeloj kući.
Više od Trumpa, možda se radilo i o širem, korozivnom utjecaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila u zaraćene, često buntovne frakcije: između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista bliskih MAGA pokretu, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su posebno tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegov autoritet, što je navelo neke da se zapitaju hoće li američka Crkva konačno odlučno prekinuti s Vatikanom.
To je situacija koju crkveni lideri ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Među kardinalima postoji svijest da “bez američke Crkve nema Crkve”, rekao je jedan vatikanski insajder za POLITICO, te je čak nazvao Crkvu u Sjevernoj Americi “šizmatičkom”.
Kada su se kardinali odlučili za Prevosta, prema riječima tog izvora i učesnika konklave, mnogi su bili svjesni da je riječ o osobi koja bi mogla pomoći u liječenju tih podjela.
“On će sigurno imati utjecaja na američku Crkvu, jer je Amerikanac i dolazi iz Chicaga, koji je otvoreniji, progresivniji”, rekao je učesnik konklave. Istaknuo je da je Lav XIV već dao signal spremnosti na pomirenje s tradicionalistima planirajući preseljenje u Apostolsku palaču – raskošnu rezidenciju u Vatikanu u kojoj su boravile prethodne pape prije nego što se Franjo preselio u skromniji pansion Santa Marta.
Preseljenje u palaču je “kao da govori desnici: ‘Nismo protiv vas’”, rekao je izvor. Insistirao je da novi papa ne želi antagonizirati konzervativce, budući da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila “jedinstvo”.
Novi papa bi također mogao “reinterpretirati”, bez poništavanja, neke od Franjinih kontroverznijih progresivnih poteza, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istospolnim zajednicama, rekao je kardinal Jean-Claude Hollerich, progresivni nadbiskup Luksemburga, u razgovoru sa grupom novinara, uključujući POLITICO, u crkvi Nuova Chiesa u Rimu u petak.
Neki tradicionalisti već su izrazili nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edward Feser, profesor filozofije na katoličkom Pasadena City Collegeu, sugerirao je na mreži X da, iako nova papina teologija naginje progresivnoj, čini se da je on “razumniji čovjek [koji] bi se mogao odvratiti od Franjinih problematičnijih odluka”. Znakovito je da se Prevost već lično sastao s utjecajnim američkim kardinalom Raymondom Burkeom, tvrdokornim kritičarem Franje koji se konstantno žalio na nastojanja preminulog pape da ograniči Tridentsku misu – stariji oblik latinske mise koji favoriziraju tradicionalisti.
Taj potez izazvao je nelagodu među nekim umjerenjacima; jedan od njih je rekao za POLITICO da bi tradicionalisti mogli ponovo postati “sila u Crkvi” nakon što je Franjo uglavnom uspio smanjiti njihov utjecaj.
MAGA tvrdolinijaši
Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti žešće sile MAGA kruga, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migracijama.
Nakon Prevostovog uzdizanja, Laura Loomer, američka krajnje desna politička aktivistica i Trumpova savjetnica, osudila je “marksističkog papu” i tvrdila da je on “anti-Trump, anti-MAGA, za otvorene granice, i potpuni marksist poput pape Franje”, dodajući da je “odvratno” što sada upravlja Vatikanom. Značajno je da Loomer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko je simbolika pape važna i za nevjernike u Washingtonu.
Steve Bannon, bivši Trumpov glavni strateg i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog pape rođenog u SAD-u bio glas protiv Trumpa. To je bio “najgori izbor za MAGA katolike”, rekao je Bannon, nazvavši izbor Lava XIV “anti-Trump glasom globalista iz Kurije”.
Ali kardinal Hollerich, koji je bio blizak Franji, rekao je da to nije sasvim tačno. “Nismo izabrali anti-Trumpa, izabrali smo učenika Isusa”, rekao je. No dodao je da je “činjenica da je on američki državljanin” i da to “također ima svoju posljedicu”.
(24sata.info)
