Moda možda nije prva stvar koja će nam pasti na pamet kada razmišljamo o papinskim ostavštinama, ali papa Franjo, koji je umro u ponedjeljak, imao je individualan osjećaj za stil – onaj koji nije uključivao bijelu pufer jaknu poput Balenciage ( to je bila umjetna inteligencija ), već umjesto toga, za njegove skromne mantije krem boje i razumne crne kožne cipele.
Franjin izbor obuće prvi je primijetio, samo 24 sata nakon što je izabran 2013., The New York Times, koji je primijetio da je “dramatično promijenio ton papinstva” svojim crnim cipelama – koje je navodno napravio prijatelj u Buenos Airesu, njegovom rodnom gradu – i običnim ručnim satom. Ubrzo je postao poznat po svojim jednostavnim, često neukrašenim regalijama, za razliku od svog prethodnika, pape Benedikta XVI., koji se odlučio za prsne križeve optočene dragim kamenjem, jarko crvene dizajnerske mokasinke i arhaične dodatke – među njima, tradicionalni camauro od baršuna i hermelina koji je privukao pažnju zbog svoje sličnosti s kapom Djeda Mraza, piše CNN.
Ubrzo su uslijedile pohvale za Franjin stil: The Cut je Franju proglasio svjetskim “normcore papom” zbog njegovog “jednostavnog” pristupa odijevanju. Također je postao prvi papa koji je dobio naslovnicu Rolling Stonea, a Esquire ga je prozvao “Najbolje odjevenim muškarcem” 2013.
Praktične razlike
Prije papinske konklave 2013., Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio, nije čak ni smatran jednim od tri najbolja kandidata za taj posao. Djelovao je skromno, ponizno i uglavnom je proletio ispod radara. Ali djelomično je to podcijenjeno držanje, koje se toliko razlikovalo od ponašanja njegovog prethodnika, izazvalo interes. “Kao nadbiskup Buenos Airesa, Bergoglio nikada nije bio osobito nadaren javni govornik”, napisao je Mark Binelli u naslovnici Rolling Stonea. “Ali sada kada je papa Franjo, njegova prepoznatljiva ljudskost djeluje kao pozitivno revolucionarna”.
Iako se Franjin stil često tumačio kao pokazivanje njegove poniznosti ili asketizma, Carol Richardson, crkvena historičarka i historičarka umjetnosti sa Univerziteta u Edinburghu, rekla je da krojački kontrasti dvojice papa predstavljaju dublje razlike u njihovim pogledima na njihove uloge kao poglavara Katoličke crkve.
“Benedikt XVI. igrao se s različitim vremenskim razdobljima kroz ono što je nosio”, objasnila je u video pozivu. “Kao tradicionalist, (on je) tvrdio povijesni kontinuitet papinstva”.
Pojavljujući se u ranokršćanskim misnicama (gornje odijelo bez rukava koje se nosi tokom mise) i starorimskim palijima (platnena traka koja se mota oko vrata), on je preuzeo “neprekinutu vezu” od Isusa do svetog Petra, prvog pape, pa sve do samog Benedikta, prema Richardson.
Čini se da je Franjo, kao prvi isusovački papa, imao drugačije prioritete, rekla je Richardson, primijetivši da isusovci (izvorno poznati kao Družba Isusova) imaju tendenciju “proučavati jezike, filozofiju i teologiju, povijest, retoriku – sve je u primjeni, procesu svećenika u svijetu”, objasnila je. “Dakle, postoji praktična primjena koja je iznad svakog teorijskog ili povijesnog interesa”.
Analiza stila
Uprkos Franjinom minimiziranju simbolike, njegova posve bijela haljina ipak je imala značenje. Bijela i crvena su primarne boje papinske odjeće, pri čemu bijela predstavlja čistoću i milosrđe, a crvena suosjećanje i žrtvu.
Ne postoje papinski zahtjevi za boju obuće, iako su čarape tradicionalno također bile bijele ili crvene. (Franjo je nosio crno; Benedikt čisto bijelo). Crna, boja njegovih cipela, nema službenu simboliku, iako je Richardson istaknuo da je poznato da franjevačka braća, koja propovijedaju siromaštvo i milosrđe, nose crne cipele i sandale.
“(One) su vjerovatno samo cipele koje bi on nosio kao svećenik”, rekla je.
Kada je AI-generirana slika Franje odjevenog u uličnu odjeću visoke mode postala viralna, prikaz je bio posebno apsurdan za svetog vođu, a kamoli za vođu tako skromnog stila. Međutim, Richardson je vidjela tračak istine o tome zašto je lažna fotografija toliko odjeknula među korisnicima interneta.
“Iako je bila lažna, ipak je bio nježan kompliment papi koji slijedi tradiciju… ali i činjenicu da su oni svećenici u svijetu kakav je danas”, rekla je.
(24sata.info)
