Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti među ženama, odgovorne za 35 posto svih smrtnih slučajeva žena na globalnom nivou, a alarmantno je da je broj slučajeva infarkta miokarda porastao među mlađim ženama.
I uzrok svake druge smrti u Bosni i Hercegovini su kardiovaskularne bolesti. Infarkt je prvi na listi smrtnosti.
Kako bi ponudili rješenje, Radna grupa za žene i kardiovaskularne bolesti Španskog kardiološkog društva i Udruga za preventivnu kardiologiju sazvali su multidisciplinarni panel stručnjaka. Predstavnici ginekologije, endokrinologije, pedijatrije, primarne zdravstvene zaštite, porodične medicine i primaljstva sarađivali su na izradi zajedničkog dokumenta. Ovim kliničkim smjernicama, koje su objavljene i u engleskom izdanju Revista Española de Cardiología, cilj je pomoći zdravstvenim radnicima u dijagnosticiranju i upravljanju kardiovaskularnim zdravljem žena, usredotočujući se na rodno specifične razlike.
“Rano otkrivanje faktora kardiovaskularnog rizika kod žena je ključno. Cilj ovog vodiča je podići svijest među zdravstvenim radnicima o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti kod žena, istaknuti razlike između muškaraca i žena i pružiti specifične preventivne preporuke prilagođene različitim fazama života žene”, rekla je dr. Antonia Sambola s Odjela za kardiologiju Univerzitetske bolnice i istraživačkog instituta Vall d‘Hebron u Barceloni.
Evo i šta španski task force predlaže, piše Živim, koji su rizici specifični za dob i što treba učiniti.
Rizici specifični za dob
Kod adolescentica (10-21 godina) ključni faktori rizika uključuju veći omjer masti i nemasne mase nego kod dječaka (25 posto naspram 14 posto), smanjenu tjelesnu aktivnost i veću stopu pušenja.
Kod žena starijih od 21 godine sindrom policističnih jajnika (PCOS), hipogonadotropni hipogonadizam i prerana insuficijencija jajnika (POI) – sve karakterizirano nedostatkom estrogena – značajno povećavaju kardiovaskularni rizik. Ove hormonske neravnoteže povezane su s metaboličkim poremećajima kao što su inzulinska rezistencija, trbušna debljina, dislipidemija i hipertenzija.
Menopauza je povezana sa smanjenom kardiovaskularnom zaštitom zbog smanjene proizvodnje estrogena. Metaboličke promjene tokom ove faze, uključujući nakupljanje masnoće u području trbuha, pretilost, sarkopeniju i dislipidemiju, povećavaju rizik od infarkta miokarda i cerebrovaskularnih događaja, osobito u slučajevima rane menopauze.
Šta se savjetuje: Hormonska nadomjesna terapija (HNL) preporučuje se ženama u predmenopauzi s POI ili hipogonadotropnim hipogonadizmom ako nema kontraindikacija. Transdermalni estrogeni imaju povoljniji utjecaj na biomarkere kardiovaskularnog rizika od oralnih formulacija.
Nedavne studije otkrile su da je HNL najučinkovitija intervencija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života, može smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila i smrtnost od svih uzroka u žena mlađih od 60 godina i unutar deset godina od početka menopauze. Međutim, HNL se ne preporučuje bolesnicima s visokim kardiovaskularnim rizikom ili već postojećim bolestima srca i krvnih žila.
Rizici trudnoće
Trudnoća uzrokuje značajne kardiovaskularne promjene, što zahtijeva pomno praćenje. Kod žena s postojećim kardiometaboličkim faktorima rizika ili genetskim ili okolišnim predispozicijama, fiziološki stres trudnoće može dovesti do nepovoljnih ishoda, kao što su hipertenzivni poremećaji, intrauterino ograničenje rasta, novorođenčad male gestacijske dobi, abrupcija posteljice, prijevremeni porod i gestacijski dijabetes. Žene s historijom nepovoljnih ishoda trudnoće imaju veći dugoročni rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Šta se savjetuje: Procjene prije trudnoće i rano otkrivanje tijekom 11. i 13. sedmice trudnoće ključni su za prepoznavanje kardiovaskularnih rizika. Hipertenzivni poremećaji pogađaju 10 posto trudnica, a gestacijski dijabetes 15 posto.
Dodatni rizici
Klasični faktori rizika kod žena za srčanožilne bolesti uključuju pušenje, pretilost, hipertenziju, dijabetes i dislipidemiju. Također, postoje i dodatni rizični faktori. Osobe koje su preživjele rak dojke suočavaju se s većim rizikom od zatajenja srca i ishemije miokarda zbog učinaka liječenja. Psihosocijalni stres snažno je povezan s razvojem i napredovanjem ateroskleroze. Autoimune bolesti – stanja kao što su sistemski eritematozni lupus i reumatoidni artritis značajno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Rodno specifični izazovi
“Biti žena samo je po sebi faktor rizika za kardiovaskularne bolesti”, objasnila je dr. Sambola. Istaknula je tri ključna problema: neadekvatnu medicinsku obuku u upravljanju bolestima specifičnim za spol, nedostatak rutinskih pregleda za rizike specifične za žene i raširene zablude javnosti o tome da su bolesti srca i krvnih žila manje smrtonosne od, primjerice, raka dojke: “Kampanje za podizanje svijesti javnosti ključne su za rješavanje tih nedostataka. Trebali bi se fokusirati na mjere prevencije i ranog otkrivanja bolesti specifične za dob, kao što su prestanak pušenja i pijenja alkohola, bavljenje tjelesnom aktivnošću i rutinski zdravstveni pregledi glukoze, krvnog pritiska i tjelesne težine. Konačno, sve žene s ranom menopauzom, sindromom policističnih jajnika i preranom insuficijencijom jajnika trebale bi se podvrgnuti rutinskim kardiološkim pregledima.” prenosi Radiosarajevo.
